Ministarstvo pravosuđa i uprave zbog uočenih posljedica nastupa posebnih okolnosti epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 na materijalnopravne i procesnopravne odnose koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja izmjenama i dopunama Ovršnog zakona predlaže mjere pojačane zaštite dostojanstva dužnika (ovršenika) kao i mjere koje će osigurati da se ovršni postupak i postupak osiguranja provodi elektroničkim putem brzo i efikasno uz što manje troškova.
Ovim Zakonom predviđeno je da se prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi elektroničkom obliku nadležnom sudu. Također, istim se člankom predlaže da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem elektroničkog prijedloga javnom bilježniku putem Hrvatske javnobilježničke komore koja će nakon što zaprimi prijedlog ovrhovoditelja dodijeliti spis javnom bilježniku prema abecednom redu u mjestu prebivališta, odnosno sjedišta ovršenika. Ujedno se ovim Zakonom propisuje da kada javni bilježnici provode radnje u ovršnom postupku oni to čine kao povjerenici suda.
Zakonom se predlaže rješenje u kojem će javni bilježnik kada zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja poslati prijedlog za ovrhu i pozvati ovršenika da ispuni svoj dug ili da se u tom roku očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu. Ako u roku od 15 dana javni bilježnik ne zaprimi očitovanje ovrhovoditelja, odnosno, ovršenika ili ako ovršenik ospori ili prizna zahtjev ili ako traži odgodu ovrhe, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi te isto dostaviti strankama.
Osim što se propisuje uvođenje elektroničke komunikacije i elektroničkih obrazaca, dodaju se i odredbe o dostavi putem e-oglasne ploče, tako da se nakon dva bezuspješna pokušaja dostava vrši putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti ovršeniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani.
Predviđa se smanjuje troškova postupka na način da više nema troška izdavanja potvrde o ovršnosti jer se ona više ne izdaje na zahtjev ovrhovoditelja, već ju javni bilježnik izdaje ako u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika. Ujedno se uvodi pravilo da se prijedlog za ovrhu šalje na propisanom obrascu, brišu se odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka te se uvodi jedinstvena naknada za postupanje javnih bilježnika u ovrsi.
Zakonom se predlaže da se ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine ne provodi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja, odnosno samo u iznimnim slučajevima. Predlaže se i povećanje iznosa glavnice za koju se ovrha na nekretnini ne može pokrenuti sa 20.000 na 40.000 kn.
Zakonom se propisuje povećanje broja primanja koja su izuzeta od ovrhe, kao što su: dodatak za topli obrok, božićnica, uskrsnica, regres, jubilarna nagrada, novčane prigodne nagrade za rad, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život, novčana naknada žrtvama kaznenih djela, sredstva uplaćena namjenski dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata u svrhu provedbe projekata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije i sredstva na računu predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava.
Zakonom se u Ovršni zakon predlaže dodavanje odredbe koja propisuje da se ovrha može odgoditi do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje do 30 dana, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač, te je ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi. Navedena se odredba predlaže zbog presude Suda Europske Unije C-407/18 od 26. lipnja 2019. u predmetu Kuhar v. Addiko Bank d.d. koja glasi da Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba s gledišta načela djelotvornosti tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis na temelju kojeg nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenom između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene, u smislu te direktive, i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu.
Također se propisuje da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od tri godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku, odnosno ako u istom roku nije poduzeta niti jedna ovršna radnja.
Donošenjem ovog Zakona provelo bi se usklađivanje sa Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.), na način da se poslovi državne uprave koji su u nadležnosti ureda državne uprave u županiji povjeravaju jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Ovršni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja, ako odredbama ovoga zakona nije drukčije propisano.
Lucija Prkačin, mag. iur.
Izvor: e-savjetovanja
