Zaštita osobnih podataka u kontekstu protuepidemijskih mjera

Pri obradi osobnih podataka važno je poštovati načela koja su propisana Općom uredbom o zaštiti podataka te imati u vidu koja je svrha obrade osobnih podataka. Kada se jasno precizira svrha potrebno je odrediti minimalne podatke koje je potrebno obrađivati kako bi se svrha obrade ostvarila.

Opća uredba o zaštiti podataka ne propisuje što je u konkretnom slučaju dozvoljeno, već je potrebno da svaka organizacija (voditelj obrade) prema, tzv. risk based approach pristupu, analizira pravne osnove te tehničke i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka.

U kontekstu epidemije bitno je naglasiti da su osobni podaci, kao što su tjelesna temperatura, simptomi, dijagnoze, posebne kategorije osobnih podataka te se mogu obrađivati samo uz određene uvjete, npr. ako je to propisano zakonom ili uz izričitu privolu ispitanika.

• Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima (čl. 7. st. 3. Zakona o radu).

• Kod rada na izdvojenom mjestu rada (rad od kuće), poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima (čl. 17. st. 5. Zakona o radu).

• Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir (čl. 24. st. 1. Zakona o radu).

• Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled (čl. 24. st. 2. Zakona o radu).

Možemo zaključiti iz navedenih zakonskih odredbi da je Zakonom o radu propisano da poslodavac upućuje na pregled radnika, a ne samoinicijativno vrši pregled radnika, stoga bi se obvezna mjerenja temperature i pregledi simptoma od strane poslodavca mogli smatrati mjerom za koju ne postoji valjana pravna osnova.

Privola radnika ne bi bila valjan pravni temelj ako se privolom uvjetuje ulazak u poslovne prostorije i rad u poslovnim prostorijama jer u tom slučaju privola ne bi bila dobrovoljna radnja radnika.

Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom. Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj. Zaštita na radu kao organizirano sustavno djelovanje od javnog je interesa.

Obveze poslodavca:

• Poslodavac je obvezan :
  • organizirati i provoditi zaštitu na radu, vodeći pri tome računa o prevenciji rizika te obavještavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima (čl. 17. st. 1. Zakona o zaštiti na radu),

• imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku, koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna radniku na mjestu rada (čl. 18. st. 2. Zakona o zaštiti na radu),

• pravodobno dati radniku upute o postupanju u slučaju nastanka neposrednog rizika za život i zdravlje, kojemu je, ili bi mogao biti izložen, kao i o mogućim mjerama koje je u tom slučaju potrebno poduzeti radi sprječavanja ili smanjivanja rizika. Davanje obavijesti i podataka poslodavac je obvezan provoditi na način da čuva privatnost radnika u skladu s posebnim propisom o zaštiti osobnih podataka (čl. 32. st. 10. Zakona o zaštiti na radu).

• Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu (čl. 25. Zakona o zaštiti na radu).

Obveze radnika:

Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu (čl. 68. st. 1. Zakona o zaštiti na radu).

Procjena rizika mora odgovarati postojećim opasnostima, štetnostima odnosno naporima. Pri organiziranju i provođenju zaštite na radu, poslodavac je obvezan uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima radi poboljšanja stanja. Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku obvezan voditi računa o sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu na radu.

Važno je istaknuti, s obzirom na to da dosta radnika u okolnostima epidemije radi od kuće, da su u siječnju 2020. godine stupile na snagu izmjene Pravilnika o izradi procjene rizika prema kojima nije potrebna dodatna procjena rizika za administrativne i uredske poslove ako je prethodno dokumentiran mali rizik za obavljanje poslova:

"Poslodavac nema obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, ako su to administrativni, uredski i slični poslovi za koje je u skladu s odredbama ovoga Pravilnika prethodno procijenjen i dokumentiran mali rizik i koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca (čl. 1. st. 4. Pravilnika o izradi procjene rizika)."

Bitna novost je također da se za procjenjivanje i dokumentiranje procjene rizika mogu sada koristiti i interaktivni internetski alati OiRA – Online interactive Risk Assessment. https://oiraproject.eu/hr/news/oira-introduced-legislation-croatia. Za Republiku Hrvatsku je trenutačno jedini objavljeni alat za frizerske salone (čl. 5. st. 2. Pravilnika o izradi procjene rizika).

Na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakona o sustavu civilne zaštite Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke kojima propisuje protuepidemijske mjere kojih se sve osobe na području Republike Hrvatske moraju pridržavati. Odluke se mijenjaju ovisno o situaciji.

Prema važećoj odluci Stožera civilne zaštite za poslodavce propisano je:

• izbjegavanje bliskog osobnog kontakta u razmaku najmanje od 2 metra u zatvorenom prostoru i 1 metar na otvorenom prostoru,
• zabrana održavanja javnih događanja i okupljanje više od 40 osoba na jednom mjestu,
• da se djelatnosti i aktivnosti kojima nije obustavljen rad mogu odvijati uz pridržavanje svih općih protuepidemijskih mjera i posebnih preporuka u uputama koje Hrvatski zavoda za javno zdravstvo objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Prema općim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, poslodavac je ukratko dužan:

• osigurati redovno čišćenje (3 puta dnevno) dodirnih točaka (ručke, kvake, slavine, prekidače),
• osigurati čišćenje 2 puta dnevno radnih površina, telefona, tipkovnica i sl.,
• očistiti prostorije za sastanke nakon svakog sastanaka,
• naputak o pravilnom pranju ruku izvjesiti na vidljivom mjestu u toaletu: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/03/Pranje_ruku_.pdf,
• koristiti telefone, video-konferencije i internet za poslovanje što je više moguće kao zamjenu za sastanke,
• kada su sastanci neophodni i neodgodivi, organizirati ih u što većim prostorijama te ostavite dovoljan razmak (najmanje 1-2 m) između pojedinih osoba,
• izbjegavati rukovanja te potakniti održavanje razmaka od barem 1m kod razgovora,
• redovito, a najmanje dva puta dnevno, provjetravati sve prostorije,
• prostorije za sastanke, edukacije i druge prostore gdje se okuplja veći broj osoba provjetravati nakon i prije svakog sastanka, tijekom stanke i sl.,
• izbjegavati putovanja koja nisu nužna,
• svim osobama koje imaju simptome respiratorne bolesti (kašalj, kihanje, povišena tjelesna temperatura, kratak dah) omogućiti ostanak kod kuće,
• osigurati dispenzer s dezinfekcijskim sredstvom za ruke i jasno istaknuti obavijest o obvezi dezinfekcije ruku,
• na ulazu istaknuti obavijest o obvezi održavanja razmaka od minimalno dva metra među osobama.

Ako radnik ima sumnju da je bio u kontaktu sa izvorom koronavirusa te počne pokazivati znakove bolesti dišnog sustava (kašalj, teškoće disanja ili visoku temperaturu), o tome mora obavijestiti stručnjaka zaštite na radu kod poslodavca ili drugu odgovornu osobu poslodavca radi poduzimanja mjera zaštite zdravlja ostalih zaposlenika kod poslodavca te potražiti liječnićku pomoć na način da obavijesti svog liječnika obiteljske medicine, dežurnog epidemiologa u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili nadležnu bolnicu te otiđe na pregled prema dogovoru sa liječnikom kako se ne bi zaraza širila dalje.

Kod sumnje na bolest radnika uzrokovanu koronavirusom, stručnjak zaštite na radu ili druga odgovorna osoba poslodavca odmah mora kontaktirati nadležnog epidemiologa prema tablici u ovom letku https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/02/Uputa-poslodavcima-i-radnicima-o-postupanju-vezano-uz-koronavirus.pdf.

6. Primjena zakona i odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske

Ovisno o djelatnosti pojedinog poslodavca, potrebno je implementirati zakone, posebne odluke, mjere i upute koje se odnose na određenu djelatnost te se navedeno smatra pravnom obvezom poslodavca.

Agencija za zaštitu osobnih podataka objavila je generalne preporuke te istaknula da bi obrada osobnih podataka o zdravlju ispitanika trebala biti nužna i proporcionalna, a osobni podaci primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju. Agencija je objavila i preporuke za uslužne djelatnosti koje uvjetuju fizički kontakt.

Iz svega navedenog, možemo zaključiti da bi poslodavci trebali, ovisno o djelatnosti, poduzeti sljedeće aktivnosti:

• pratiti i provoditi odluke Civilnog stožera i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo,
• utvrditi je li radnik pripada rizičnoj skupini kako bi se radniku koji pripada rizičnoj skupini omogućio rad od kuće ili rad na siguran način,
• omogućiti radnicima koji dolaze na posao da svaki dan samostalno mjere temperaturu i prate simptome (npr. omogućiti na ulazu u poslovne prostorije toplomjer za samostalno dobrovoljno mjerenje),
• radnicima dati informacije za rad na siguran način te informacije koga trebaju, bez odgađanja, obavijestiti u slučaju povišene temperature i simptoma, uz obvezu ostanka kod kuće do službene dijagnoze liječnika,
• klijente pitati žele li zaštitnu masku te žele li samostalno dobrovoljno izmjeriti temperaturu na ulazu, a moguće je prema uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo zabilježiti vrijeme dolaska i odlaska uz ime i prezime klijenta te kontakt broj (navedena evidencija bi trebala biti zaštićena od neovlaštenog pristupa i nakon određenog vremena je potrebno izbrisati),
• pružiti informacije radnicima i klijentima o obradi osobnih podataka (informacije iz čl. 13. Opće uredbe o zaštiti podataka – kontakt podaci, svrhe, rok čuvanja, primatelji, prava ispitanika).

Marija Bošković Batarelo, mag. iur., LL.M.