1. Uvodne napomene
13. ožujka 2020. Ministarstvo pravosuđa je dalo Preporuke za prevenciju prenošenja i suzbijanje epidemije novim koronavirusom (SARS-CoV-2) bolesti (COVID-19), koje, između ostalog, uključuju i odgodu svih rasprava i drugih radnji koje nisu hitne na 14 dana1, a suci su vodeći računa o svim okolnostima2 donosili odluke o odgodi rasprava i to u pravilu do 1. travnja 2020. No, sada je razvidno da će to razdoblje potrebe suzbijanja epidemije, zbog kojeg se rasprave ne mogu održavati potrajati.
No, kao da problem sa COVID-10 nije bio dovoljan, Zagreb je pogodio i snažan potres koji je oštetio dio zgrada sudova, i to u mjeri da (barem privremeno) nije moguć rad u tim zgradama.3 Dakle od dana 22. ožujka 2020. suci nekih sudova ne mogu pristupiti sudu,4 pa se ne mogu niti poslati obavijesti o odgodama ranije zakazanih rasprava,5 a koje su se trebale provesti u travnju 2020. (u pravilu su rasprave do tog datuma već ranije odgođene).
Zakon o parničnom postupku6 u svojem čl. 212. st. 1. t. 7. između ostalog propisuje da se parnični postupak prekida kada zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu, dakle u ovom slučaju dolazi do prekida parničnog postupka po samom zakonu, a eventualna odluka suda bi imala samo deklaratorno značenje.
2. Pravne posljedice
Temeljem čl. 214. ZPP-a je propisano da prekid postupka uzrokuje to da prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji. Nadalje, za trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku; ali ako je prekid nastupio poslije zaključenja glavne rasprave, sud može na temelju te rasprave donijeti odluku. No, parnične radnje što ih je jedna stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni učinak već njihov učinak počinje tek nakon što postupak bude nastavljen.
Dakle, u slučaju kada je uslijed potresa (privremeno) prestao rad u sudu, za to vrijeme prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji i to kako rokovi određeni za stranke ali i rokovi određeni za sud (npr. rok za izradu i otpremu presude ili rok za dovršavanje postupka i dr., a po mišljenju autorice to razdoblje ne bi trebalo računati u ukupno razdoblje trajanja sudskog postupka)
Ipak, činjenica da sud ne radi, ne sprječava stranke da dostavljaju sudu podneske i nove tužbe, prijedloge i dr., i to kako elektroničkom komunikacijom tako i putem pošte, no po tome će sud moći postupati tek kada nastavi sa radom. Od tog trenutka će pravne radnje koje su poduzete dok traje prekid postupka moći imati i pravni učinak prema drugoj stranci.
3. Nastavak postupka
Za nastavak prekinutog postupka zbog prestanka rada suda nema posebnog pravila pa vrijedi opća odredba iz čl. 215. st. 6. ZPP-a u kojoj je propisano da će se prekinuti postupak nastavit na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti čim prestanu razlozi prekida. Iako ova odredba daje mogućnost strankama da predlože nastavak postupka, zbog specifičnosti razloga prekida postupka sud bi trebao nastaviti postupke čim se omogući rad suda.
No, u slučaju kada su u trenutku prekida postupka za zainteresiranu stranku tekli neki rokovi, onda se mora primijeniti i pravilo iz čl. 215. st. 7. ZPP-a koje propisuje da rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju za zainteresiranu stranku teći u cijelosti iznova od dana kad joj sud dostavi rješenje o nastavljanju postupka.
Dakle, samo ako je u trenutku nastupa razloga za prekid postupka tekao rok za zainteresiranu stranku, onda taj rok počinje teći iznova, dok se u o stalim slučajevima primjenjuje pravilo koje propisuje da prekid postupka uzrokuje to da prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji. Nadalje, za trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku; ali ako je prekid nastupio poslije zaključenja glavne rasprave, sud može na temelju te rasprave donijeti odluku. Stoga, osim kada se radi o roku za zainteresiranu osobu, onda se u trajanje roka ne uračunava razdoblje kada je trajao prekid postupka zbog prestanka rada suda.
4. Praktične napomene
Glavni praktični problem se odnosi na donošenje deklaratornog rješenja o prekidu i nastavku postupka, jer se sada uočava da opća pravila nisu sukladna životnim potrebama. Naime, ova odredba o prekidu postupka kada zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu je u ZPP-u od 1977. godine, ali očigledno raniji slučajevi prekida rada sudova nisu doveli do posebnih, praktičnijih zakonskih rješenja za prekid i nastavak pojedinačnih parničnih postupaka.
Naime, kako zbog prekida rada suda uslijed potresa nitko ne može donijeti rješenje kojim se utvrđuje prekid postupka postavlja se pitanje koji je smisao da se predmetno rješenje posebno donosi nakon što sud započne sa radom. Takvo rješenje bi se trebalo donositi u svakom sudskom predmetu (dakle više tisuća rješenja), a protiv tog rješenja stranke imaju pravo žalbe koja žalba ne zadržava nastupanje pravnih učinaka rješenja.
Nakon toga bi se opet u svim tim predmetima trebalo donositi rješenje o nastavku postupka, protiv kojeg opet stranke imaju pravo žalbe. Doduše, s obzirom na specifične okolnosti moglo bi se istovremeno donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je sa danom prekida rada suda nastupio razlog za prekid postupka te da je s određenim danom (kada bude opet omogućen rad suda) nastavljen postupak, no i takvo pojedinačno rješenje u svakom predmetu koji se vodi na sudu je krajnje neekonomično.
Stoga bi se, po mišljenju autorice u ovom slučaju trebala potražiti praktičnija rješenja, koja uvažava i pravilo iz čl. 354. st. 1. ZPP-a koje propisuje da bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu tog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.
Dakle sama činjenica da sud nije donio rješenje kojim se utvrđuje prekid postupka zbog toga što je prestao rad u sudu te nakon toga rješenje kojim se određuje nastavak postupka bi eventualno mogla utjecati na zakonitost postupka samo ako se u pojedinačnim slučajevima ne poštuju prava zainteresirane stranke (rokovi i sl.). Stoga će se prilikom odlučivanja da li je određena pravna radnja poduzeta pravovremeno morati posebno paziti na razdoblje kada sud nije radio.
Ipak, iako se ne donose pojedinačna rješenja, činjenica da je određeno vrijeme bio prekid postupka zbog prestanka rada suda bi morala biti jasno označena kako u fizičkom predmetu tako i u njegovom elektronskom dijelu. Praktičnih načina rješavanja tog problema za fizički predmet ima više (npr. pečat sa tekstom trajanja prekida, službena bilješka i dr.), dok bi za elektronski dio bilo dobro da se u sustavu generira oznaka za sve predmete određenog suda jer je prekid nastao u svim postupcima suda koji zbog potresa ne radi.
Dodatno se kao problem javlja pitanje kada će i kako sudovi u kojima sada rad nije moguć nastaviti taj rad. Po mišljenju autorice, zbog pravne sigurnosti i načela ekonomičnosti bi bilo dobro odrediti točan datum kada cijeli sud nastavlja sa radom, odnosno bar pojedini odjel tog suda u cjelini, jer bi slučaj kada bi samo neki suci nastavili a drugi ne dovelo do velike pravne nesigurnosti jer stranke ne bi znale u kojim je predmetima nastavljen postupak a u kojima ne. Nadalje bi bilo upitno kako kasnije provjeriti, bez pojedinačnih rješenja o prekidu i nastavku postupka, da li je određena pravna radnja poduzeta u roku ili nije.
Autorici je jasno da činjenica nastavka rada suda ovisi prije svega o sigurnosti prostora suda, no sudovi koji rade neposredno sa strankama i velikim brojem predmeta moraju voditi računa o načelima pravne sigurnosti i načelima ekonomičnosti.
dr. sc. Jelena Čuveljak1 Preporuke Ministarstva pravosuđa
^ 2 Sudovi većinom nemaju opremu u kojoj bi mogli održavati rasprave na način da to zadovoljava standarde sigurnosti, stoga se većina rasprava ne može održati. Preporuke su da se održavaju samo hitna ročišta, ali tu se postavilo (opravdano) pitanje što je hitno. Naime zakonodavac je proglasio jako puno postupaka hitnima, pa bi se po tom kriteriju u više od 2/3 postupaka morala voditi ročišta, što je sigurno protivno trenutnim pravilima zdravstvene sigurnosti. Opremu i pravila za održavanje ročišta putem video konferencije sudovi u pravilu nemaju, stoga se u pravilu rasprave ne provode, a sudovi rade sve ono što se može napraviti bez održavanja rasprave.
^ 3Npr. na stranicama Trgovačkog suda u Zagrebu je navedeno: “zgrada Trgovačkog suda u Zagrebu / Amruševa – Petrinska / je radi posljedica potresa privremeno neuporabljiva. Sud je radi navedenog uzroka prestao s radom na navedenoj lokaciji.”, https://sudovi.pravosudje.hr/tszag/, pristupljeno 31.3.2020.
^ 4 Ovisno o stupnju oštećenja zgrada, te o vrstama predmeta koji se rade na pojedinim sudovima (velika je razlika između kaznenih i građanskih postupaka, te između postupaka sudova prvog stupnja i drugog stupnja), neki sudovi uopće ne rade, dok npr. Županijski sud u Zagrebu u zgradi radi samo hitne predmete, https://sudovi.pravosudje.hr/zszg/, pristupljeno 31.3.2020.
^ 5 Aplikacija e-spis ne daje mogućnost da se na nju pristupi izvan lokacije suda, stoga suci ne mogu ni iz daljine dostaviti odluke o odgodama ročišta.
^ 6 "Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. –pročišćeni tekst, 25/13. i 98/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19. dalje ZPP
