Biometrijski podaci
Biometrijski podaci su osobni podaci dobiveni posebnom tehničkom obradom u vezi s fizičkim ili fiziološkim obilježjima pojedinca koja omogućuju ili potvrđuju jedinstvenu identifikaciju tog pojedinca, kao što su otisci papilarnih linija prstiju, dlanova i stopala, fotografije, prikazi lica, profil DNK-a i šarenica oka (članak 3. Konačnog prijedloga Zakona).
Tijela nadležna za obradu biometrijskih podataka
Sukladno članku 3. Konačnog prijedloga Zakona nadležna tijela ovlaštena za prikupljanje i obradu biometrijskih podataka su ministarstva nadležna za unutarnje poslove, vanjske poslove, poslove pravosuđa te ministarstvo nadležno za poslove obrane u dijelu koji se odnosi na obavljanje vojnopolicijskih poslova sukladno posebnim propisima. Informacijski sustavi Republike Hrvatske koji sadrže biometrijske podatke su: Informacijski sustav Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatski vizni informacijski sustav i Zatvorski informacijski sustav, a postojeći informacijski sustavi Europske unije koji sadrže biometrijske podatke su: Schengenski Informacijski sustav, sustav EURODAC i Vizni informacijski sustav te je potrebno povezati navedene sustave u svrhu pružanja jedinstvene identifikacije prilikom obrade biometrijskih podataka.
Obrada biometrijskih podataka
U postupcima izdavanja osobnih identifikacijskih isprava, otkrivanja počinitelja kaznenih djela i traganja za počiniteljima kaznenih djela, pronalaska nestale osobe, utvrđivanja identiteta preminule osobe, provjere postojanja ranije registracije podataka o ulasku ili izlasku u države EU-a, biometrijski podaci se obrađuju u svrhu sprječavanja zlouporabe identiteta, na način da se biometrijski podaci prilikom izdavanja osobnih isprava automatizirano uspoređuju s prethodno pohranjenim biometrijskim podacima te iste osobe. U slučaju kada automatizirano uspoređivanje upućuje na moguću zlouporabu, provode se dodatne provjere sukladno već pohranjenim podacima iz nadležnosti tijela pred kojim se vodi postupak i posebnim propisima ovisno o postupku o kojemu se radi.
Zaključak
Kroz najistaknutiju inicijativu Europske unije na području sigurnosti, ovaj Zakon trebao bi osigurati da nadležna tijela imaju brz, dosljedan, sustavan i kontroliran pristup informacijama koje su im potrebne za izvršavanje njihovih zadaća; osigurati rješenje za otkrivanje višestrukih identiteta povezanih s istim skupom biometrijskih podataka, s dvojnom svrhom osiguravanja točne identifikacije osoba i suzbijanja prijevara povezanih s identitetom; olakšati policijskim službenicima provjere identiteta državljana trećih zemalja na državnom području Republike Hrvatske te olakšati i pojednostaviti pristup nadležnih tijela informacijskim sustavima na razini Republike Hrvatske i Europske unije. Cilj Zakona trebao bi biti sprječavanje, otkrivanje, istraživanje i kazneni progon počinitelja teških kaznenih djela i terorizma budući da građani Europske unije i Republike Hrvatske očekuju da su kontrole osoba na vanjskim granicama i unutar schengenskog područja djelotvorne, da omogućuju djelotvorno upravljanje migracijama i pridonose unutarnjoj sigurnosti.
Ana Paštrović mag. iur.
