Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
NOTARIUS-INFO > Dnevni NOTARIUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

29.11.2019

Konačni prijedlog Ovršnog zakona

U saborsku proceduru je 22. studenog 2019. godine upućen Konačni prijedlog Ovršnog zakona. U nastavku ćemo se ukratko osvrnuti na neke novine koje su njime predložene.

Prema Prijedlogu Vlade Republike Hrvatske novim Ovršnim zakonom bi se uredilo postupanje Financijske agencije i financijskih institucija na područjima koja su danas uređena s više zakona. S obzirom na to predloženo je da stupanjem na snagu ovog Zakona prestane važiti, osim Ovršnog zakona, Zakon o upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima te Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

Zakon prilikom namirenja vjerovnika uvodi načelo razmjernosti i načelo pravičnosti. Uvođenjem ovih načela želi se postići ravnopravnost među strankama postupka na način da se ovrha provede na onim predmetima nad čijim provođenjem je to manje otegotno za ovršenika, a čija bi vrijednost bila dostatna za namirenje ovrhovoditelja. O poštivanju načela razmjernosti i pravničnosti odlučuje sud u ovršnom postupku.

Javni bilježnici će i dalje biti tijela ovršnog postupka, ali će njihov rad biti pod nadzorom suda te javni bilježnici više neće moći donositi rješenja o ovrsi. Javni bilježnik će povodom prijedloga ovrhovoditelja, ukoliko ocijeni da je potpun i dopušten, donijeti zaključak koji dostavlja ovršeniku. U tom zaključku će se obavijestiti ovršenika o tražbini ovrhovoditelja te će ga se pozvati na plaćanje. Ovršenik će moći osporiti zaključak javnog bilježnika, ali javni bilježnik neće moći više izdati rješenje o ovrsi već će nacrt rješenja morati dostaviti sudu koji će onda odlučiti o donošenju rješenja o ovrsi.

Ovrha na nekretnini se više ne bi mogla provesti ako u njoj ovršenik stanuje, osim u slučaju da je ovršenik dao pisani pristanak da se na takvoj nekretnini provede ovrha odnosno u slučaju prisilnog ostvarenja tražbine nastale na osnovi izvanugovornog odnosa. Također, ovrha na nekretnini ne bi bila moguća ukoliko se provodi ovrha radi namirenja novčane tražbine čija glavnica ne prelazi iznos od 40.000,00 kn. Sudu je ostavljena mogućnost da i odbije provođenje ovrhe na nekretnini iako glavnica prelazi iznos od 40.000,00 kn ako bi se takvom provedbom ovrhe narušila pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditelja i ovršenika. Prisilna prodaja nekretnina vršila bi se elektroničkom javnom dražbom koju bi provodila Financijska agencija, ali zakon dopušta i mogućnost da se nekretnina proda usmenom javnom dražbom i neposrednom pogodbom. Usmenu javnu dražbu provodio bi sud ako su se obje strane suglasile da se nekretnina prodaje na taj način. Prodaja neposrednom pogodbom vršila bi se ako se obje stranke, založni vjerovnici, nositelji osobnih služnosti i stvarnih tereta čija prava prestaju prodajom suglasili da se nekretnina prodaje na ovaj način.

Pokretnine se više ne bi unovčavale putem Financijske agencije već bi se prodavale usmenom javnom dražbom, neposrednom pogodbom ili putem javnih komisionara.

Financijska agencija bi nastavila voditi očevidnik nekretnina i pokretnina čija je procijenjena vrijednost viša od 50.000,00 kn. a koje se prodaju u ovršnom postupku.

Prema Prijedlogu Zakona proširio bi se krug primanja koja ne bi mogla biti predmet ovrhe. Prilikom provedbe ovrhe na novčanim sredstvima izjednačile bi se osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost sa osobama koje ostvaruju prihod od nesamostalnog rada. Od ovrhe bi bio izuzet iznos od tri četvrtine mjesečnog neto prihoda, a najviši dopušteni iznos koji bi mogao biti izuzet od ovrhe bi iznosio dvije trećine prosječne neto plaće. Fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost ne bi mogla nastaviti obavljanje te djelatnosti ako bi imala blokiran račun u razdoblju dužem od 60 dana. Iz predloženog Zakona nije još jasno bi li fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost izgubila licencu ukoliko bi imala evidentiranu blokadu računa u razdoblju dužem od 60 dana.

Daniel Deković, dipl. iur



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite