Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
NOTARIUS-INFO > Dnevni NOTARIUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

25.11.2019

Europski stup socijalnih prava

Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili su 17. studenoga 2017. na sastanku na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast, u Göteborgu u Švedskoj, europski stup socijalnih prava. U okviru tog stupa utvrđeno je 20 ključnih načela i prava kojima će se podupirati pravedna i funkcionalna tržišta rada.

Europskim stupom socijalnih prava potvrđuju se neka od prava koja su već sadržana u pravnoj stečevini Unije te se dodaju i nova načela koja se odnose na izazove koji proizlaze iz društvenog, tehnološkog i ekonomskog razvoja. Cilj je dopuniti prava navođenjem niza temeljnih načela koja bi trebala postati zajednička državama članicama u njihovu pristupu pitanjima zapošljavanja i socijalnoj politici, s posebnim naglaskom na problematiku s kojom se suočava Europa. Za ta načela i prava potrebno je prvo na odgovarajućoj razini donijeti namjenske mjere ili zakonodavstvo

Uspostava europskog stupa socijalnih prava zajednička je politička obveza i odgovornost svih država članica koje ova prava trebaju provoditi sukladno socioekonomskim uvjetima i osobitostima nacionalnih sustava, u suradnji s institucijama EU-a, socijalnim partnerima te sukladno načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Na razini Unije europski stup socijalnih prava ne podrazumijeva veće ovlasti i zadaće Unije od onih dodijeljenih Ugovorima. Dvadeset prava i načela razvrstana su u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost.

Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada uključuju prava na obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje, rodnu ravnopravnost žena i muškaraca, jednake mogućnosti bez obzira na spol, rasu ili etničku pripadnost i sl. te aktivnu potporu zapošljavanja. Promicanje ovih prava trebalo bi potaknuti veću zaposlenost na razini europske unije te veću spremnost tržišta rada na promjene koje donosi ubrzani razvoj tehnologije i promjenjivi uvjeti zaposlenja. Osobito vrijedi istaknuti važnost dostupnosti obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja.

Ubrzani razvoj i globalizacija utječu na procese i ishode rada. Pojava umjetne inteligencije, superkompjutora, robota, „pametnih“ uređaja i strojeva zahtjeva sposobnost brze prilagodbe društva na tehnološke promjene. Nikolić (2014) ističe da ekonomija temeljena na stalnom rastu potrošnje nema budućnost. Ona usporava prilagodbu društva novim tehnologijama koje traže nove djelatnosti temeljene na novim načelima. Prepoznavanje trendova suvremenog tehnološkog razvoja zahtijeva brzu prilagodbu obrazovnog sustava, koje mora pratiti nova znanja, učiniti ih dostupnim korisnicima i izravno sudjelovati u njihovom razvoju. Europski stup socijalnih prava za glavni cilj ima pripremu ljudi za takve promjene. Europskom gospodarstvu potrebna je mobilna radna snaga s usporedivim znanjima i stečenim profesionalnim vještinama.

Pravedne uvjete rada potrebno je osigurati sigurnim i prilagodljivim zaposlenjem, pravom na pravedne plaće s kojima se može dostojno živjeti, dostupnim informacijama o uvjetima zaposlenja i zaštiti u slučaju dobivanja otkaza, pravom na socijalni dijalog i uključenost radnika, poticanjem ravnoteže između poslovnog i privatnog života, zdravim, sigurnim i dobro prilagođenim radnim okruženjem te zaštitom osobnih podataka. Na razini Europske unije već je duže vrijeme prisutan rast trenda rada na određeno vrijeme, osobito među mladima. Tržišta rada i društva brzo se razvijaju, a globalizacija, digitalna revolucija, promjene u obrascima rada te društvena i demografska kretanja donose nove mogućnosti.

Izazovi, kao što su izrazita nejednakost, dugotrajna nezaposlenost i nezaposlenost mladih te međugeneracijska solidarnost, često su prisutni u svim državama članicama, premda u različitim stupnjevima. Za osiguravanje pravednijih uvjeta rada ključan je socijalni dijalog te je u procese odlučivanja potrebno uključiti sve dionike stvaranjem kooperativnih sporazuma s organizacijama poslodavaca i sindikatima. Socijalni partneri na svim razinama imaju ključnu ulogu u ostvarivanju i provedbi Europskog stupa socijalnih prava u skladu sa svojom autonomijom u pregovorima, sklapanju sporazuma i pravom na kolektivno pregovaranje i kolektivno djelovanje.

Treći stup čine socijalna zaštita i uključenost s pravima na skrb o djeci i potpore djeci, socijalnu zaštitu, pravima za vrijeme nezaposlenosti, minimalni dohodak, dohodak u starosti i starosnu mirovinu, zdravstvenu skrb, uključenost osoba s invaliditetom, dugotrajnu skrb, stanovanje i pomoć beskućnicima te pristup osnovnim uslugama. Ciljane mjere trebale bi, na primjer, obuhvaćati pristup odgovarajućim resursima, kombinaciju naknada u gotovini i naravi kojima se korisnicima omogućuje da uživaju primjereni životni standard, pristup pristupačnim kvalitetnim uslugama u području obrazovanja, zdravstva, stanovanja, obiteljske potpore i promicanje skrbi u obitelji.

Ispunjavanje načela i prava definiranih u Europskom stupu socijalnih prava zajednička je odgovornost država članica, institucija EU socijalnih partnera i drugih sudionika. Način na koji je zamišljena provedba Stupa će se pratiti uz pomoć elektroničkog pregleda socijalnih pokazatelja na temelju kojih se promatra kretanje i provođenje te uspješnost u državama članicama. Nadalje, u duhu Unije, institucije EU-a će putem zakonodavstva utvrditi okvir i dati smjernice za provedbu stupa, poštujući nadležnost država članica i uvažavati razlike u okolnostima.

Vlada Republike Hrvatske podupire Europski Stup socijalnih prava i smatra ga odličnim skupom načela prema kojima bi se trebale oblikovati naše nacionalne politike. Stavovi drugih u Hrvatskoj poput sindikata ili nevladinih organizacija su podijeljeni. Nisu zadovoljni trenutnim sustavom socijalnih prava, ali ne vide ni rješenje u Europskom stupu socijalnih prava. Smatraju ga neodređenim, njegovu pravnu snagu nejasnom, a u konačnici nije ni predviđen za Hrvatsku već samo za zemlje europodručja. Ako zaživi u nekom obliku, Hrvatska Stup može prihvatiti na dobrovoljnoj bazi. Ono što se još da zaključiti iz dokumenta jest da nema konkretnih mjerljivih odrednica, već su samo nabrojane prakse koje su poželjne da se provodi, a i iz čega mogu proizlaziti određena prava.

Novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je predanost stupu u svojem govoru pred Europskim parlamentom u Strasbourgu u srpnju 2019. te u političkim smjernicama za mandat nove Europske komisije, pri čemu je najavila daljnje mjere za provedbu načela i prava.

Željko Čižmek, mag. act. soc.

LITERATURA:

Nikolić, G., (2014). Nove tehnologije donose promjene. Androgoški glasnik 18(2).



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2019

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite