Te reforme se provode u okviru mjere Revidiranje sustava određivanja plaća u javnoj upravi kojim je predviđeno donošenje Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika i provedbenih propisa: Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi i Uredbe o ocjenjivanju državnih službenika i namještenika. U sklopu navedenog, razmatraju se i različiti modaliteti platnog sustava, koji uključuju nagrađivanje i napredovanje službenika s obzirom na ostvarene rezultate rada kao i sankcioniranje službenika s obzirom na ostvarene rezultate rada te sankcioniranje službenika koji ne ostvaruju planirani, odnosno očekivani radni učinak.
Dosadašnji Zakon o državnim službenicima sadrži odredbe koje se odnose na materiju koja se predlaže urediti Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika.
Naime, Zakon o državnim službenicima nije uređivao plaće državnih službenika, nego je samo utvrđivao da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću i to jednaku plaću za jednak rad, Na prava, obveze i odgovornosti namještenika primjenjivali su se opći propisi o radu, dok je klasifikaciju radnih mjesta i plaće uređivala uredbom Vlada te su se na ocjenjivanje namještenika odgovarajuće primjenjivale odredbe o ocjenjivanju državnih službenika. Slijedom navedenog, radi pripreme novog normativnog okvira za jedinstveno uređenje sustava plaća u državnoj službi, potrebno je navedene institute brisati iz Zakona o državnim službenicima ili ih redefinirati sukladno novim rješenjima, kako ista materija ne bi bila različito regulirana u više zakona.
Izmjene i dopune Zakona usmjerene su i na daljnje pojednostavljenje i ubrzavanje postupka zapošljavanja državnih službenika i uklanjanje zakonskih barijera vezanih uz preuzete međunarodne obveze. Predmetno se konkretno odnosi na planiranje prijma u državnu službu. Izmjenama i dopunama iznimka od obvezatnosti planiranja prijma u državnu službu u slučaju potrebe prijma državnog službenika na poslove upravljanja i kontrole korištenja europskih i investicijskih fondova proširuje se i na fondove za unutarnje poslove (članak 41. točka c). Preciznije se uređuje postupak izrade plana prijma u državnu službu tako da način pripreme i postupak donošenja plana prijma za tijela državne uprave i urede i stručne službe Vlade propisuje pravilnikom ministar uprave, a za pravosudna tijela ministar pravosuđa (članak 43. stavak 5.). Također, plan prijma u državnu službu obvezno se mora objaviti u „Narodnim novinama“ i na web stranici Ministarstva uprave te prestaje obveza njegove objave u najmanje jednom dnevnom listu koji se prodaje na području cijele Republike Hrvatske (članak 44. stavak 1.).
Članak 52. nadopunjuje se stavkom 5. kojim se propisuje obvezni sadržaj rješenja o rasporedu na radno mjesto, a to su:
1. podaci o kandidatu primljenom u državnu službu
- ime i prezime, stupanj obrazovanja i struka, ukupni radni staž, radno iskustvo na odgovarajućim poslovima
2. radno mjesto na koje se raspoređuje
3. vrijeme trajanja službe
4. trajanje probnog rada
5. podaci o plaći
6. podatak o položenom državnom ispitu, odnosno obvezi polaganja državnog ispita propisane razine za radno mjesto na koje se raspoređuje i rok za polaganje državnog ispita ako ga nije položio.
Izmjenama Zakona mijenja se odredba prema kojoj se državni stručni ispit sastoji od općeg i posebnog dijela te se državni ispit polaže samo u odnosu na dosadašnji opći dio ispita, slijedom čega državni stručni ispit mijenja naziv u „DRŽAVNI ISPIT“, dok se obveza polaganja posebnog (stručnog) dijela ispita može utvrditi posebnim zakonom za obavljanje određenih poslova (npr. inspekcijske poslove, geodetske poslove, matičarstvo itd.). Državni službenik primljen na neodređeno vrijeme, kao i državni službenik koji je primljen u državnu službu u trajanju dužem od godinu dana, dužan je položiti državni ispit propisane razine za radno mjesto na koje je raspoređen najkasnije u roku od godine dana od početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto. Nadalje, državni službenik koji se raspoređuje ili premješta na radno mjesto bez položenog državnog ispita ili sa položenim državnim ispitom niže razine od propisane za to radno mjesto, dužan je položiti državni ispit propisane razine u roku od šest mjeseci od dana rasporeda ili premještaja na radno mjesto. Polaganju državnog ispita može se pristupiti najviše tri puta za svaku razinu.
Razine polaganja državnog ispita podijeljene su na:
1. I. razinu – koju polažu službenici koji su raspoređeni na radno mjesto za koje je uvjet srednja stručna sprema i
2. II. razinu – koju polažu službenici koji su raspoređeni na radno mjesto za koje je uvjet završen sveučilišni diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno završen preddiplomski sveučilišni ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine.
Za razvoj i provedbu polaganja državnog ispita nadležno je Ministarstvo uprave. Ministar uprave pravilnikom propisuje postupak i način polaganja državnog ispita, razvoj i izradu ispitnih materijala, izdavanje uvjerenja o položenom državnom ispitu i vođenje elektroničkog očevidnika o polaganju državnog ispita.
Za istači je kako se do sada državni stručni ispit polagao isključivo u Zagrebu, što je kandidatima iz drugih područja otežavalo pristupanje i iziskivalo dodatne troškove radi polaganja ispita (troškovi putovanja, noćenja i dr.) te se planira provedba državnih ispita i u drugim gradovima ovisno o tome s kojeg su područja kandidati za polaganje ispita.
Nadalje, odlučivanje o osnovanosti zahtjeva za polaganje državnog ispita, prema izmijenjenom Zakonu, upravna je stvar. Obavijest o mjestu, danu i vremenu polaganja državnog ispita dostavlja se javnom objavom na web-stranici Ministarstva uprave te se dostava svim kandidatima smatra obavljenom istekom osmog dana od dana objave na web-stranici Ministarstva. Troškove prvog polaganja ispita snosi državno tijelo koje službenika uputi na polaganje, dok troškove drugog i trećeg polaganja ispita snosi državni službenik.
Posljedice u odnosu na neizvršavanje obveze polaganja državnog ispita različite su u odnosu na državnog službenika koji je tek primljen u službu i raspoređen na radno mjesto i službenika koji se tijekom službe raspoređuje ili premješta na radno mjesto za koje je propisan viši stupanj obrazovanja.
U prvom slučaju, ukoliko službenik ne položi državni ispit u propisanom roku istom prestaje državna služba istekom posljednjeg dana za polaganje ispita, dok u drugom slučaju ukoliko državni službenik u roku ne položi državni ispit II. razine, rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit I. razine, međutim, ako nema odgovarajućeg slobodnog radnog mjesta primjenjuju se odredbe o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi. Izmijenjen je i rok polaganja državnog ispita u odnosu na osobe koje se nalaze na stručnom osposobljavanju. Naime, iste su prema dosadašnjem Zakonu mogle polagati ispit po obavljenom osposobljavanju, dok Zakon o izmjenama i dopunama propisuje da osoba na stručnom osposobljavanju može pristupiti polaganju državnog ispita najranije dva mjeseca prije isteka stručnog osposobljavanja, a ispit može polagati najduže do isteka stručnog osposobljavanja.
U odnosu na dosadašnje zakonske odredbe, naslov „Klasifikacija radnih mjesta u državnoj službi“ se mijenja u naziv „Posebna radna mjesta u državnoj službi“. Naime, kako se nazivi i opisi radnih mjesta planiraju regulirati Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika, smatra se da nema potrebe istu materiju regulirati sa dva propisa, dok odredbe o radnim mjestima rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske i radnim mjestima u kabinetu ministra i dalje ostaju predmetom postojećeg Zakona.
Radi usklađivanja sa novim Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj: 66/19.) koji je stupio na snagu dana 18. srpnja 2019. godine, dodaju se nova radna mjesta rukovodećih državnih službenika: ravnatelja i glavnog inspektora koji upravlja upravnom organizacijom u sastavu ministarstva, umjesto dosadašnjih položaja pomoćnika ministara. Također, dodano je i radno mjesto glavnog tajnika državne upravne organizacije, dok se dosadašnje radno mjesto zamjenika ravnatelja državne upravne organizacije zamjenjuje sa nazivom zamjenika glavnog ravnatelja državne upravne organizacije.
Nadalje, radi usklađivanja sa odredbama Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika koje se odnose na ocjenjivanje državnih službenika, mijenja se naslov u odnosu na 7. dio dosadašnjeg zakona iz „Ocjenjivanje državnih službenika“ u „Radna mjesta i vrednovanje rada državnih službenika“, kao i podnaslovu kojima je do sada bila regulirana predmetna materija. Slijedom navedenog propisuje se da se radna mjesta u državnim tijelima utvrđuju pravilnikom o unutarnjem redu, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje klasifikacija radnih mjesta državnih službenika i namještenika, dok se državni službenici i namještenici raspoređuju na radna mjesta iz pravilnika za koja ispunjavaju propisane uvjete. Također, Zakon propisuje, da se rad državnih službenika prati tijekom cijele kalendarske godine, sukladno posebnom propisu, a u svrhu vrednovanja individualnih rezultata rada i ocjenjivanja. Ocjena je temelj za promicanje u plaći, napredovanje u službi, nagrađivanje za ostvarene rezultate rada te jedan o kriterija za raspored na odgovarajuće radno mjesto utvrđeno klasifikacijom radnih mjesta državnih službenika. Analogno navedenom napredovanju u državnoj službi, Zakon propisuje da državni službenik može redovito napredovati u državnoj službi ako:
- postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu, na koje se službenik u postupku napredovanja može rasporediti
- ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto
- ispunjava uvjete za napredovanje sukladno posebnom propisu.
Zakonom je nadopunjena lista lakih povreda službene dužnosti odredbom:
- nepodnošenje pisanog prijedloga za pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti, odnosno neobavještavanje čelnika tijela o teškoj povredi službene dužnosti podređenog službenika.
Navedenom odredbom naglašava se obveza neposredno nadređenog službenika da prati rad i ponašanje podređenog službenika te njegova odgovornost za pravovremeno poduzimanje određenih radnji u cilju pokretanja odgovarajućih postupaka protiv podređenog službenika zbog lake ili teške povrede službene dužnosti, ako ima odgovarajućih saznanja o povredi službene dužnosti.
Nastavno na naprijed navedeno, dopunjene su i odredbe koje se odnose na pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti na način da je neposredno nadređeni službenik dužan podnijeti prijedlog za pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti, odnosno obavijestiti čelnika tijela o teškoj povredi službene dužnosti podređenog službenika, u roku od 15 dana od dana saznanja za počinjenu povredu.
Bitne novine Zakona su i odredbe kojima se uređuje status namještenika. Naime, dosada su namještenici sklapali ugovor o radu ali radi jednoobrazne primjene Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika, njihov radno-pravni status Zakonom je uređen kao i za državne službenike, osim odredaba o vježbeničkom stažu i obvezi polaganja državnog ispita. Iznimka u odnosu na državne službenike je i odredba koja propisuje da se namještenici zapošljavaju putem oglasa, a izbor kandidata se obavlja na temelju provedenog intervjua i po potrebi, provjere sposobnosti i vještina kandidata ovisno o vrsti radnog mjesta. Za istaći je da Zakon izrijekom propisuje kako se namještenik ne može rasporediti na radno mjesto državnog službenika bez provedbe javnog natječaja za prijam u državnu službu.
U odnosu na inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona, propisuje se da isti provodi upravna inspekcije na koji način se usklađuje naziv upravne inspekcije te brišu odredbe o djelokrugu i ovlastima upravne inspekcije, jer su Zakonom o upravnoj inspekciji („Narodne novine“ broj: 15/18.) propisani nazivi upravnih inspektora, djelokrug i ovlasti. Također se navedenim, izrijekom propisuje nadležnost za provedbu inspekcijskog nadzora i u odnosu na namještenike.
Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.
