Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 9. svibnja 2019. donio novi Zakon o Pravosudnoj akademiji ("Narodne novine", br. 52/19.) koji stupa na snagu 1. srpnja 2019. godine. Ujedno, stupanjem na snagu tog Zakona, trenutno važeći Zakon o Pravosudnoj akademiji ("Narodne novine", br. 153/09., 127/10., 82/15.) prestaje važiti.
Još su, sukladno preporuci Vijeća Europe broj R (94) Vijeća Ministara državama članicama o neovisnosti, učinkovitosti i ulozi sudaca od 13. listopada 1994., države članice bile dužne utvrditi objektivne i transparentne kriterije za imenovanje pravosudnih dužnosnika te osigurati odgovarajuću obuku kandidata za pravosudne dužnosnike prije njihovog imenovanja, a radi povećanja njihove neovisnosti, profesionalnosti i odgovornosti.
Kao razlog donošenja novog Zakona o Pravosudnoj akademiji u Konačnom prijedlogu zakona o Pravosudnoj akademiji navodi se činjenica da su se sve dosadašnje djelomične reforme u regulaciji područja mehanizama definiranja i provedbe ciljane edukacije pravosudnih dužnosnika i službenika u pravosudnim tijelima, postojećeg ustrojstva i djelokruga rada Pravosudne akademije (u nastavku: Akademija) te sustava ulaska u pravosudnu dužnost pokazale nedostatnima te je stoga bilo potrebno pristupiti izradi novog zakona radi cjelovitog reguliranja navedenog područja.
Novi Zakon o pravosudnoj akademiji detaljno razrađuje ustrojstvo, tijela upravljanja, djelatnost, sredstva za rad Akademije, kao i način, vrste i trajanje stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, kandidata za pravosudne dužnosnike, službenika iz područja pravosuđa i drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima (stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih procjenitelja, stalnih sudskih tumača, stečajnih upravitelja, povjerenika u postupcima stečaja potrošača, kandidata za polaganje stručnih ispita i dr.). Nadalje, propisano je da polaganju završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (u nastavku: Škola) mogu pristupiti i osobe koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima. Odluku kojom se utvrđuje ispunjava li osoba te uvjete donosi ravnatelj Akademije, a protiv nje se može pokrenuti upravni spor.
S ciljem redefiniranja značaja i uloge Škole, a naročito sustava polaganja završnog ispita te u širem smislu redefiniranja sustava ulaska kandidata u pravosudni sustav propisana je obveza pohađanja Škole i polaganja završnog ispita za sve osobe primljene na neodređeno vrijeme na mjesto savjetnika u pravosudna tijela u trajanju od godine dana.
Ovdje je važno napomenuti da se savjetnicima zatečenim u pravosudnim tijelima na dan stupanja na snagu Zakona o Pravosudnoj akademiji omogućava izbor između pohađanja Škole, polaganja završnog ispita odnosno nepohađanja Škole. Međutim, navedene osobe nisu u obvezi ni pohađati Školu niti pristupiti polaganju završnog ispita jer položen završni ispit u Školi nije propisan kao uvjet za raspored na savjetničko mjesto. Dodatno, zakonom je propisano da troškove prvog polaganja završnog ispita i za navedene osobe snosi Akademija.
Nadalje, pri planiranju programa za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika propisana je obveza vođenja računa o individualnim potrebama pravosudnih dužnosnika, potrebama sustava i većoj zastupljenosti različitih grana prava te uz edukacije iz pravnih područja omogućiti i razvijanje i jačanje potrebnih vještina. S tim u vezi, program i stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika strukturirani su na način da je u pravilu pravna materija unutar godišnjeg programa stručnog usavršavanja zastupljena sa 40 %, interdisciplinarne teme s 30 % te jačanje socijalnih i praktičnih vještina s 30 %.
Pritom, teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu predlagati pravosudna tijela, Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće, Ministarstvo pravosuđa te druga zainteresirana tijela. Dodatno, mogućnost kontinuiranog predlaganja tema za stručno usavršavanje pružena je i korisnicima programa i to putem mrežne stranice Akademije.
Zakonom o pravosudnoj akademiji unaprijeđen je i nadograđen sustav kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika i službenika iz područja pravosuđa te proširenje djelatnosti stručnog usavršavanja na druge ciljane skupine polaznika, uključujući i druge sudionike u postupcima pred pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj, čime je Akademiji dana šira mogućnost stjecanja vlastitih prihoda.
Novim je Zakonom o Pravosudnoj akademiji propisana i drugačija unutarnja struktura vođenja i funkcioniranja Akademije na način da je broj članova Upravnog vijeća smanjen, a istodobno povećan broja članova Programskog vijeća. Cilj ovih promjena je učinkovitiji način donošenja odluka te kreiranje što kvalitetnijih programa, sve sukladno Zakonu o ustanovama ("Narodne novine", br. 76/93., 29/97,. 47/99. i 35/08.) i drugim propisima.
S obzirom da je Zakonom o Pravosudnoj akademiji posebna pozornost posvećena sprječavanju mogućih sukoba interesa kroz članstvo u različitim tijelima Akademije propisano je da članovi Programskog vijeća ne mogu biti članovi Povjerenstva za polaganje završnog ispita.
Slijedom navedenog, donošenje kompletno novog propisa trebalo bi omogućiti ostvarenje pozitivnog učinka na stabilnost pravne regulacije ovog područja, što bi dodatnim izmjenama i dopunama dosadašnjeg Zakona o pravosudnoj akademiji bilo znatno teže postići.
Tihana Čikeš, dipl. iur.
