Prije podnošenja prijedloga za izvlaštenje korisnik izvlaštenja dužan je, putem Ministarstva odnosno nadležnog tijela, zatražiti osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje (članak 25. stavak 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, „Narodne novine“ broj: 74/14. i 69/17.).
Osiguranje dokaza provodi stvarno i mjesno nadležni ured državne uprave odnosno nadležni ured Grada Zagreba (dalje u tekstu: nadležno tijelo), uz iznimku ukoliko je isto potrebno kod izvlaštenja radi izgradnje građevine ili izvođenja radova za koje je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske, u kojem slučaju osiguranje dokaza provodi Ministarstvo pravosuđa (dalje u tekstu: Ministarstvo).
Prijedlog za osiguranje dokaza nadležnom tijelu, odnosno Ministarstvu podnosi budući korisnik izvlaštenja. Uz prijedlog za osiguranje dokaza, obvezno se prilaže:
1. pravomoćna lokacijska dozvola,
2. predložena tri stalna sudska vještaka za procjenu nekretnina ili tri stalna sudska procjenitelja (dalje u tekstu: vještak) odgovarajuće struke, a s obzirom na karakteristike nekretnine za koju se procjena obavlja,
3. upravna pristojba u iznosu od 35,00 kn, osim u slučaju kada su podnositelji prijedloga za osiguranje dokaza Republika Hrvatska, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihova tijela koji su sukladno članku 8. stavku 1. točki 1. Zakona o upravnim pristojbama („Narodne novine“, broj: 115/16.) oslobođeni od plaćanja pristojbi,
a poželjno bi bilo priložiti i:
1. izvadak iz zemljišnih knjiga iz kojeg je razvidno tko je vlasnik nekretnine,
2. prijepis posjedovnog lista iz kojeg je razvidno tko posjeduje predmetnu nekretninu,
3. dokaz o utvrđenom interesu Republike Hrvatske za izgradnju građevine ili izvođenje radova,
4. izvod iz potvrđenog parcelacijskog elaborata.
Ukoliko budući korisnik izvlaštenja nije dostavio podatke vezano uz karakteristike nekretnine za koju traži osiguranje dokaza, javnopravno tijelo će zatražiti uvjerenje od nadležnog tijela koje se bavi poslovima prostornog uređenja i graditeljstva, temeljem kojeg će utvrditi nalaze li se katastarske čestice koje su predmetom osiguranja dokaza unutar ili izvan građevinskog područja, što je osobito važno radi imenovanja vještaka odgovarajuće struke.
Nakon što nadležno tijelo odnosno Ministarstvo zaprimi uredan zahtjev za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, dužno je najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva pozvati vlasnika/posjednika da se suglasi sa jednim od tri predložena vještaka ili po svojoj volji predloži do tri vještaka odgovarajuće struke i to u roku od 8 dana od urednog zaprimanja dopisa kojim se traži suglasnost.
Ukoliko vlasnik/posjednik nekretnine ne izabere niti jednog od predloženih vještaka niti predloži nekog drugog vještaka, smatra se da je suglasan da se osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine povjeri bilo kojem od predloženih vještaka. Javnopravno tijelo koje vodi postupak bez odgode će između predloženih vještaka iz svakog stručnog područja odabrati one vještake koji će obaviti vještačenje i procjenu, a s obzirom na karakteristike nekretnine koja je predmet izvlaštenja.
Nakon izbora vještaka, nadležno javnopravno tijelo temeljem članka 65. stavka 1. i 2. i članka 77. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09.), donosi zaključak kojim se imenuju vještaci te određuje očevid na licu mjesta i vještačenje radi osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine i utvrđivanju naknade. Zaključak se dostavlja imenovanim vještacima i vlasniku/posjedniku nekretnine koja je predmetom postupka. U istom mora biti naznačeno:
- svrha određivanja očevida i vještačenja (potpuno izvlaštenje ili u slučaju nepotpunog izvlaštenja,
– utvrđivanje naknade za umanjenu vrijednost nekretnine radi ustanovljenja služnosti),
- razlog izvlaštenja (građevina ili radovi radi čije se izgradnje odnosno izvođenja planira provesti postupak izvlaštenja),
- oznaka nekretnine, sa zemljišnoknjižnim i katastarskim podacima te površina izvlaštenja odnosno služnosti,
- vlasnici odnosno posjednici nekretnine i njihovo prebivalište,
- datum i sat održavanja očevida i vještačenja,
- podaci o imenovanim vještacima,
- zadatak vještaka,
- rok za dostavu procjembenih elaborata od strane vještaka, kao i sankcija sukladno članku 67. Zakona o općem upravnom postupku.
Također, sukladno članku 69. Zakona o općem upravnom postupku u zaključku se navodi i dužnost vlasnika/posjednika o omogućavanju provedbe očevida.
Za istaknuti je da se protiv zaključka ne može izjaviti žalba (članak. 77. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku) kao i da troškove procjembenog elaborata snosi budući korisnik izvlaštenja (članak 27. stavak 4. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade).
Nadalje, vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje izražava se u novcu na temelju procjembenog elaborata vještaka/procjenitelja, izrađenog primjenom Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj: 78/15.) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj: 105/15.), kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata te se u slučaju nepotpunog izvlaštenja ustanovljenjem služnosti obvezno procjenjuje i vrijednost ograničenja prava vlasništva u odnosu na cijelu nekretninu odnosno na pojedini dio nekretnine.
Po primitku procjembenih elaborata od strane vještaka, nadležno javnopravno tijelo iste sukladno članku 27. stavku 5. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade dostavlja budućem korisniku izvlaštenja i vlasniku/posjedniku nekretnine radi obavijesti.
Nakon primitka procjembenog elaborata, budući korisnik izvlaštenja mora sa vlasnikom nekretnine pokušati sporazumno (nagodbom) riješiti stjecanje prava vlasništva određene nekretnine, ustanovljenja služnosti odnosno ustanovljenja zakupa na određenoj nekretnini. Ukoliko se korisnik i vlasnik nekretnine sporazume (sklope nagodbu) nema osnove za provođenje postupka izvlaštenja. Međutim, ukoliko ne uspiju postići sporazum, korisnik izvlaštenja može sukladno članku 28. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade podnijeti prijedlog za izvlaštenje za predmetnu nekretninu.
U konačnici, za primijetiti je da je postupak osiguranja dokaza iz Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade modificirani postupak osiguranja dokaza iz članka 59. Zakona o općem upravnom postupku.
Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.
