S obzirom na sve intenzivnije prekogranične i statusne promjene, kao i zahtjeve za brzo ostvarivanje poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, potrebno je bilo uspostaviti pravni okvir za osnivanje društava na daljinu elektroničkim putem bez punomoćnika, a koji će omogućiti brže i jednostavnije osnivanje društva bez odlaska na sud ili javnom bilježniku, korištenjem suvremenih komunikacijskih tehnologija. Na isti način osigurat će se i pristup podacima sudskog registra te preuzimanje izvadaka iz sudskog registra osim kod javnog bilježnika i odvjetnika i u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Shodno tome, u nastavku teksta donose se najznačajnije izmjene u predmetnom području, a koje su stupile na snagu 20. travnja 2019.
Propisuju se elektroničke isprave na osnovu kojih će biti moguće izvršiti upis u sudski registar, odnosno: javnobilježnička isprava (akt) ili javno ovjerena isprava, potvrđena (solemnizirana) privatna isprava, vlastoručno potpisana isprava, zapisnik ili potvrda koju sastavlja javni bilježnik. Predmetne isprave smatrat će se valjanima ako je javni bilježnik, odvjetnik ili druga za to ovlaštena osoba ili tijelo sa svakim od sudionika komunicirao (istovremeno ili sukcesivno) upotrebom sredstava elektroničke komunikacije na daljinu (npr. video link), ako je osigurana identifikacija sudionika, sigurnost elektroničkog komuniciranja i nepromjenjivost očitovanja volje izjavljene elektroničkim komuniciranjem.
Podnesak u elektroničkom obliku, uključujući i elektroničku prijavu potpisanu naprednim elektroničkim potpisom javnog bilježnika, odvjetnika ili druge za to ovlaštene osobe ili tijela, imat će pravnu snagu javno ovjerene isprave.
Omogućit će se ishođenje izvatka iz glavne knjige sudskog registra te pohranjenih isprava i podataka iz zbirke isprava elektroničkim putem.Isto tako, omogućit će se uvid u javno objavljene podatke u glavnoj knjizi i javne isprave koje su u elektroničkim obliku u zbirci isprava putem internetske stranice sudskog registra, bez naknade. No, naplaćivat će se podaci upisani u glavnoj knjizi kada se oni na zahtjev zainteresirane osobe dostavljaju putem internetskog servisa.
Više neće biti potrebno upisivati predmet poslovanja u glavnu knjigu sudskog registra, osim ako se ne radi o djelatnostima koje se upisuju u sudski registar uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela. Naime, predmet poslovanja se određuje u posebnoj odluci kojom se i mijenja predmet poslovanja ili pojedine djelatnosti koje ga čine u svim društvima, osim u dioničkim društvima u kojima se predmet poslovanja određuje statutom. Na taj način predmet poslovanja će postati evidencijski podatak, a njegove promjene neće zahtijevati komplicirane promjene općih akata društva.
Sudski savjetnici i samostalni registarski referenti kod postupanja u registarskim stvarima moći će samostalno odlučivati u jednostavnijim registarskim stvarima. Registarski podatak postat će i adresa elektroničke pošte za sve subjekte upisa. Takvim zakonskim određenjem pridonijet će se neophodnom ubrzanju rješavanja registarskih predmeta, a s druge strane otkloniti problemi oko dostave pismena i pozivanja stranaka.
Subjekti upisa bit će obvezni u roku od tri mjeseca od osnivanja podnijeti zahtjev za upis barem jedne adrese elektroničke pošte te zahtjev za upis promjene adrese elektroničke pošte ako ne koriste upisanu adresu pošte.
Naziv subjekta upisa ili tvrtka morat će se jasno razlikovati od naziva drugog subjekta upisa ili tvrtke na području RH, a ne kao do sada na području istog registarskog suda, a s ciljem sprečavanja da na teritoriju RH postoje dva i više subjekata upisa s istim nazivom, odnosno tvrtkom.
Propisuju se pretpostavke za osnivanje trgovačkog društva na daljinu bez punomoćnika sukladno kojima će se prijava za upis i sve potrebne isprave sastavljene na propisanom obrascu podnositi isključivo elektroničkim putem preko internetske stranice sudskog registra ili preko internetske stranice sudskog registra u sklopu sustava START. Prijave u elektroničkom obliku obavezno će se podnositi i za upis osnivanja društava kapitala ili promjena poslovne adrese s tom razlikom što će se te prijave i isprave sastavljati u nazočnosti stranaka odnosno javnih bilježnika ili odvjetnika. Postupak osnivanja pokretat će se kada sustav sudskog registra zabilježi da su svi osnivači i članovi uprave potvrdili prijavu za upis osnivanja.
Uvodi se postupak brisanja subjekta upisa koji se nije uskladio sa zakonom, te postupak oko naknadno pronađene imovine subjekta koji je brisan iz sudskog registra. Sukladno tome, ako registarski sud pokrene postupak brisanja subjekta upisa koji se u propisanom roku nije uskladio s propisom s kojim se trebao uskladiti, temeljem rješenja o pokretanju postupka brisanja imenovat će likvidatora. U slučaju kada likvidator utvrdi da subjekt upisa koji se u propisanom roku nije uskladio s propisom s kojim se trebao uskladiti ima imovinu, tada će se provoditi likvidacija primjenom relevantnih odredbi Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., dalje: ZTD).
S druge strane, pokaže li se nakon brisanja subjekta upisa iz registra da on ima imovinu, tada će se provoditi likvidacija nad tom imovinom (likvidacijska masa). Likvidacija imovine brisanog subjekta upisa također će se provoditi primjenom relevantnih odredbi ZTD-a. Bitno je napomenuti da će likvidacijska masa moći biti nositelj prava vlasništva i drugih prava te da će se u ime i za račun likvidacijske mase moći voditi sporovi.
Postupak likvidacije imovine brisanog subjekta upisa okončavat će se donošenjem rješenja o zaključenju postupka odnosno rješenjem o obustavi postupka ako likvidator na temelju prijavljenih tražbina utvrdi da imovina nije dovoljna za namirenje svih tražbina vjerovnika s kamatama.
Bernard Iljazović
Više o svim novinama koje su uvedene u Zakon o trgovačkim društvima i Zakon o sudskom registru možete saznati na našem pravnom praktikumu koji će se održati 7.6.2019.
