Članak 1. Zakona propisuje da se njime uređuju uvjeti, način i postupak otpisa dospjelog neplaćenog duga, kamata, drugih pripadajućih troškova dužnika za koje se provodi ovršni postupak i reprogram poreznog duga koji nije naplaćen ovrhom odnosno otpisan prema tome Zakonu. Svrhom zakona smatra se provedba jednokratne mjere pomoći radi rješavanja problema blokiranih računa fizičkih osoba - građana, jednokratnim otpisom duga u iznosu utvrđenom Zakonom i pružanja mogućnosti reprograma ostatka dospjelog poreznog duga obuhvaćenog ovrhom na novčanim sredstvima poreznog duga kako to propisuje članak 2. stavak 1. Zakona.
Vlada u Prijedlogu Zakona navodi da se od početka 2011. godine broj ovrha i iznos duga za koje se provodi ovrha na novčanim sredstvima fizičkih osoba povećao budući da je do tada bilo vrlo teško, gotovo nemoguće, provesti ovrhu na računima građana, a što je omogućeno centraliziranim sustavom putem Financijske agencije. FINA je ovlast provođenja ovrha dobila na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10, 112/12), a ovrha se provodi po svim računima ovršenika koje ovršenik ima otvorene u bilo kojoj banci u Republici Hrvatskoj, osim na računima odnosno sredstvima koja su izuzeta od ovrhe. Ako dužnik, pored glavnice, duguje i kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, zatim kamate i na kraju glavnica duga u skladu s člankom 172. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18). U Prijedlogu zakona nadalje se ističe da je broj blokiranih na dan 31. ožujka 2018. iznosio 325.254 građana s ukupnim dugom od 43,37 milijardi kuna. Prema podacima FINA-e oko 58% dužnika duguje male iznose duga, koji se uglavnom odnose na tekuću potrošnju i potrošačke usluge (više od 30% za telekomunikacijske usluge i HRT), te iako čine najveći broj dužnika, njihov ukupan dug iznosi samo 4% od ukupnog iznosa duga. Najveći dužnici, koji duguju po više od milijun kuna, iako čine samo 1% ukupnog broja blokiranih građana, duguju čak 52% ukupnog duga. Njihov dug je prema bankama te se u ovoj grupi nalaze i osobe koje su jamčile za obveze pravnih osoba ili osobe kojima je preostao dug nakon neuspjelog poduzetničkog pothvata.
Dužnik je definiran člankom 5. Zakona kao fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost i fizička osoba koja je registriranu djelatnost obavljala najdulje do 31. prosinca 2017., a nad kojom se provodi ovrha na novčanim sredstvima po računu radi naplate dospjelog duga iz članka 7. Zakona i koja se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona još uvijek provodi.
Vlada u Prijedlogu Zakona navodi da će se kao početno stanje primjene uvjeta za otpis duga uzeti postojanje blokade na dan 31.12.2017. (članak 7. Zakona). Kako bi uvjeti za otpis duga bili ispunjeni, blokada evidentirana na navedeni dan mora se i dalje izvršavati na dan stupanja na snagu Zakona. Jedan od ciljeva postavljenih tim uvjetom je sprječavanje mogućih zlouporaba u vidu namjernog neplaćanja obveza u razdoblju od najave predloženog Zakona do njegovog stupanja na snagu. Vlada navodi da se zbog zaštite prava vjerovnika i očuvanja pravne sigurnosti, odredbe Zakona o provedbi otpisa i reprograma dospjelog duga primjenjuju nakon njegova stupanja na snagu pri čemu vjerovnici iz grupe II. samostalno odlučuju hoće li na svoje postojeće tražbine primijeniti odredbe o otpisu dugova blokiranih građana. Vjerovnicima iz grupe II. smatraju su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji se nalaze u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, financijske institucije te sve druge pravne osobe i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost (članak 6. Zakona).
Otpis duga temeljem Zakona definiran je člankom 8. prema kojem se danom stupanja na snagu Zakona dužniku iz članka 5. otpisuje dospjeli dug iz članka 7. Zakona po osnovama za plaćanje vjerovnika iz grupe I. (vjerovnici iz grupe I. su Republika Hrvatska, proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji se nalaze u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika ...) najviše do ukupnog iznosa zbroja glavnice i troška svih vjerovnika iz grupe I. od 10.000,00 kuna, a koji zbroj se uvećava za pripadajuće dospjele kamate. Način izvršavanja otpisa dugova definiran je člankom 9. Zakona te je određeno da će Financijska agencija u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Zakona prestati izvršavati osnove za plaćanje za dug iz članka 8. Zakona, kao i za naknadu za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima koja se odnosi na osnovu koja se prestala izvršavati.
Vjerovnici iz grupe II. mogu dužniku, temeljem vlastite odluke, otpisati dospjeli dug bez ograničenja novčanog iznosa propisanog člankom 8. stavkom 1. Zakona. Također, vjerovnici iz grupe II. mogu vlastitom odlukom odrediti hoće li dug otpisati samostalno ili temeljem zahtjeva dužnika, kako to određuje članak 10. Zakona.
Člankom 11. Zakona određeni su učinci otpisa prema odluci vjerovnika, pa tako vjerovniku koji izvrši otpis dospjelog duga i troška, ukupan iznos do 10.000,00 kuna, kao i pripadajuće dospjele kamate iskazane u prihodima odnosno tražbinama - obvezniku poreza na dobit smatra se porezno priznatim rashodom, a obvezniku poreza na dohodak koji obavlja registriranu djelatnost ne uključuje se u oporezive primitke. U istom članku određeno je da se dužniku otpis izvršen prema odluci vjerovnika ne smatra oporezivim primitkom.
Člankom 3. određeno je da se Zakon ne primjenjuje na dospjeli neplaćeni dug koji se odnosi na tražbine s osnove privremenog uzdržavanja djeteta, novčane kazne izrečene u prekršajnim i kaznenim postupcima, te obveze koje se odnose na tražbine prijašnjih dužnikovih radnika iz radnog odnosa po osnovi mirovinskog osiguranja.
U Prijedlogu zakona Vlada zaključuje da unatoč tome što se godišnja stopa novih osnova za plaćanje smanjuje, ukupan dug blokiranih građana raste iz razloga što kumulativ starih ovrha i dalje ostaje evidentiran. Novim Zakonom se pri otpisu dospjelih dugova uzimaju u obzir i kamate i drugi pripadajući troškovi koje fizičke osobe imaju u vezi s tim dugovanjima, čime se znatno olakšava položaj dužnika.
Roko Hranjec, mag. iur.
