Ako broj članova uprave društva s ograničenom odgovornošću padne ispod broja koji je određen društvenim ugovorom kao najmanji broj članova uprave (ili ako je posebnim zakonom propisan najmanji broj članova uprave za određena društva) da bi ona mogla voditi poslove društva i zastupati ga, a nisu određeni njihovi zamjenici, onaj koji je ovlašten imenovati upravu, dužan je hitno imenovati članove koji nedostaju. U Zakonu o trgovačkim društvima u članku 423. stavak 5. propisana je obveza članovima društva da imenuju članove uprave koji nedostaju. Prema odluci Pž-3365/99 od 7. rujna 1998. ta se odluka može proširiti i na onoga koji je po društvenom ugovoru ovlašten imenovati članove uprave. Do obavljenog imenovanja preostali članovi uprave obavljaju samo neodložne poslove.
Društvenim ugovorom može se odrediti da za vrijeme dok članovi društva ne imenuju nove članove uprave, nadzorni odbor može imenovati članove koji nedostaju. Ta ovlast potrebna je samo ako društvenim ugovorom nadzornom odboru inače nije dana ovlast za imenovanje članova uprave, nego to čini skupština društva, ili tko drugi, pa se u tom slučaju čini iznimka za spomenuti slučaj. Ako otpadnu svi članovi uprave ili oni nisu u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, nadzorni odbor dužan je imenovati članove uprave bez odgađanja.
Prema članku 423. stavak 6. ZTD-a ako društvo nema nadzorni odbor ili ako on ne postupi onako kako je to propisano, sud će na prijedlog zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti postaviti privremenog upravitelja. Sud to, prema članku 40. stavak 2. ZTD-a, čini u izvanparničnom postupku, a žalba protiv odluke o imenovanju ne zadržava njezino izvršenje (čl. 40. st. 4. ZTD-a). Trgovački sud je prilikom postavljanja dužan prethodno ispitati zadovoljava li ta osoba zakonske uvjete koji se inače traže za imenovanje članova uprave, a tu spada i suglasnost osobe koju namjerava postaviti za privremenog upravitelja (Pž-3993/08 od 3.9.2008., Pž-4755/03 od 23.9.2003.). Sud postavlja osobu privremenog upravitelja po slobodnoj ocjeni (Pž-3242/04 od 24.1.2006.).
Sud, osim toga, mora i brinuti o tome da za privremenog upravitelja ne postavi osobu koja bi bila u sukobu interesa. To bi bilo, primjerice, kad bi on imao kakav privatni interes koji bi bio u suprotnosti s interesima društva i koji bi pobuđivao sumnju da bi mogao utjecati na zakonitost i nepristranost obavljanja poslova uprave. Okolnost da je osoba imenovana za privremenog upravitelja (i) ranije temeljem punomoći zastupala društvo s ograničenom odgovornošću u pojedinim sudskim postupcima ne dovodi u sumnju njezino zakonito i nepristrano obavljanje poslova oko imenovanja nove uprave te neodložnih poslova za društvo (Pž-569/06 od 10.5.2006.). Opravdana sumnja u sukob interesa postoji kad je predloženi privremeni upravitelj zaposlen kod jednog od članova društva, a odnosi između članova društva toliko su poremećeni da su i doveli do tog postupka (Pž 6826/2010-3 od 25.1.2011.).
Uvjeti za postavljanje privremenog upravitelja postoje kad jedini član uprave društva da ostavku na dužnost direktora društva (Pž-3242/04 od 24.1.2006.) ili ako jedini član uprave umre (Pž-569/06 od 10.5.2006.). No, nema mjesta postavljanju privremenog upravitelja ako društvo nema nadzorni odbor, jer su zakonske pretpostavke za imenovanje novog člana uprave da društvo nema upravu, a ne da društvo nema nadzorni odbor. Ako članovi društva smatraju da član uprave ne vodi poslove s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, mogu svojom odlukom opozvati člana uprave, a ne tražiti od suda imenovanje novog člana uprave (Pž-4999/02 od 8.1.2003.).
Dužnost privremenog upravitelja je da se brine oko imenovanja nove uprave, a do tada je ovlašten obavljati samo neodložne poslove kako društvo ne bi pretrpjelo znatniju štetu (Pž-1904/98 24.11.1998.). Koji su to poslovi, ovisi o okolnostima slučaja. Primjerice, to je sudjelovanje u sudskim i drugim postupcima te opozivanje dane punomoći i opunomoćivanje novog punomoćnika za zastupanje u pojedinom parničnom predmetu (Pž-2821/10 12.5.2010.). Pokretanje stečajnog postupka nije takav neodgodiv posao i ne može se smatrati radnjom kojom se sprječava nastupanje štete za društvo (VSRH Revt 1/2010-2 od 3.3.2011.).
Moramo razlikovati postavljanje privremenog upravitelja od postavljanja osobe ovlaštene za zastupanje iz članka 426. stavka 6. ZTD-a. Naime, ako društvo nema članove uprave koji su potrebni za to da bi ga se zastupalo, osobu ovlaštenu za zastupanje u hitnim slučajevima na prijedlog zainteresirane osobe može odrediti sud za vrijeme dok društvo ne imenuje odgovarajućega člana uprave, odnosno dok sud ne postavi privremenog upravitelja. Ta osoba samo je ovlaštena zastupati društvo.
U pogledu naknade troškova i nagrade za rad privremenog upravitelja, na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 245. stavka 3. ZTD-a.
Lucija Prkačin, mag. iur.
Literatura: Pravo društava, Knjiga druga, Društva kapitala, Svezak 2., Zagreb: Organizator, 2013
