Prema Vladi RH, važeći Zakon o probaciji (NN 143/12) donesen je radi usklađenja s promjenama koje je donio Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17) iz 2011. godine. Kao rezultat djelovanja toga zakona navodi se otvaranje probacijskih ureda diljem Hrvatske od kojih je posljednji, dvanaesti ured, otvoren u siječnju 2013.
Probacijski poslovi danas se izvršavaju kroz Središnji ured u Ministarstvu pravosuđa i kroz 12 lokanih probacijskih ureda (u Zagrebu se nalaze 2 probacijska ureda; Zagreb I. i Zagreb II.). U ocjeni stanja Prijedloga zakona uočava se stalni porast broja predmeta u radu probacijskih ureda: od 1573 predmeta zaprimljena 2012. godine, 3304 predmeta tijekom 2013. godine, do 4147 predmeta zaprimljenih 2016. godine. Trend je stalno povećanje obujma poslova probacijskih ureda pa je samim time uočena potreba za učinkovitijom i boljom organizacijom.
Izmjene i dopune Kaznenog zakona iz 2015. godine (NN 56/15) odredile su nove nadležnosti probacijskom sustavu te je bilo potrebno uskladiti Zakon o probaciji. Prema izmjenama i dopunama KZ-a probaciji je u nadležnost stavljen dio sigurnosnih mjera, promijenio se nadzor izvršavanja posebnih obveza i izvršavanje kaznenopravne sankcije rada za opće dobro. Radom probacijskih ureda i probacijske službe utvrdilo se da su potrebne izmjene u uređenju izvršavanja probacijskih poslova.
Prema Vladi, usklada novog Zakona o probaciji vezana je za pitanje izvršavanja pojedinih sigurnosnih mjera kao i poslova iz nadležnosti probacije, redefiniranje izvršavanja rada za opće dobro i posebnih obveza, preciziranje nadziranja uvjetnog otpusta i zaštitnog nadzora. Na promjene zakona uputila su i pravna shvaćanja Vrhovnog suda vezana uz primjenu zakonskih odredbi o izvršavanju probacijskih poslova. Uz navedeno, novi Zakon trebao bi olakšati ubrzanje postupanja probacijskih službenika, unaprijediti suradnju dionika, te otkloniti pitanja vezana uz nadležnosti. Bitne izmjene su i kod usklade postupanja probacijskih službenika s važećim Zakonom o izvršavanju kazne zatvora (NN 128/99, 55/00, 59/00, 129/00, 59/01, 67/01, 11/02, 190/03, 76/07, 27/08, 83/09, 18/11, 48/11,125/11, 56/13, 150/13).
Vezano uz poboljšanja postojećeg zakonskog okvira, Prijedlogom zakona uređuju se odredbe koje treba uskladiti s Kaznenim zakonom, kao i one odredbe koje su izazivale poteškoće u primjeni te se sada uređuju na način da odgovaraju potrebama prakse, ali i preporukama iz Twinning projekta „Podrška daljnjem razvoju i jačanju probacijske službe u Hrvatskoj'' u skladu s EU standardima i europskom praksom.
Nadalje, predlaže se određivanje krajnjeg datuma za dostavu godišnjeg izvješća o radu Probacijske službe koji bi trebao biti usklađen s datumom podnošenja godišnjih izvješća drugih državnih tijela. Predlaže se i osnivanje međuresornog odbora sastavljenog od predstavnika relevantnih tijela (pravosudnih tijela, policije, zatvorskog sustava, probacije, sustava socijalne skrbi itd.).
Poboljšanja koja se planiraju uvesti Zakonom vezana su za obavljanje probacijskih poslova u smislu poboljšanja prikupljanja osobnih i drugih podataka, a po prvi puta je izričito i jasno definirano da probacija postupa samo prema punoljetnim počiniteljima kaznenih djela.
Određene su posebne glave Zakona koje se bave izvršavanjem sigurnosnih mjera kao što su obavezno psihijatrijsko liječenje, obavezno liječenje od ovisnosti, obvezan psihosocijalni tretman, te izvršavanje obveza po rješenju državnog odvjetnika.
Prijedlogom je definirana mogućnost donošenja rješenja o odgodi izvršavanja rada za opće dobro prije donošenja rješenja o upućivanju na rad, što postojećim Zakonom nije bilo predviđeno, a u praksi se pokazalo potrebnim (u praksi se često događalo da jedan od razloga za odgodu nastupi prije donošenja rješenja, npr. akutno oboljenje, pa je tada trebalo donijeti rješenje o upućivanju na rad za opće dobro, a nakon toga donosilo se novo rješenje o odgodi). Razlozi za odgodu i prekid rada za opće dobro prošireni su kako bi se uskladili sa životnim situacijama i potrebama osoba uključenih u probaciju, primjerice, uvedena je mogućnost odgode/prekida rada za opće dobro zbog sezonskog posla ili odlaska na brod.
Prijedlogom zakona predlaže se i nadziranje prekida izvršavanja kazne zatvora kada to odluči sud izvršenja, te nadzor nad korištenjem pogodnosti tijekom izvršavanja kazne zatvora ako to kaznionica/zatvor ocijeni potrebnim.
Promjenama se posebno povećava briga za probacijske službenike kojima će se vrednovati težina, narav posla i posebni uvjeti rada kojima su izloženi. Posebni dodaci na plaću probacijskih službenika propisani su već sada važećom Uredbom o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi (NN 74/02, 92/05, 81/06, 58/08, 119/11, 65/12, 33/13, 65/15, 2/17). U članku 8. Uredbe navodi se: „Utvrđuju se poslovi s posebnim uvjetima rada ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu pravosuđa, Upravi za zatvorski sustav, Upravi za organizaciju pravosuđa te državnih službenika koji rade u probacijskim uredima Uprave za kazneno pravo i probaciju, za obavljanje kojih službenicima raspoređenim na odgovarajuća radna mjesta pripada visina dodataka …“. Novim izmjenama zakonodavstva želi se poboljšati materijalni položaj probacijskih službenika i olakšati njihov rad.
Jedna od promjena u odnosu na važeći Zakon o probaciji je uspostavljanje Probacijskog informacijskog sustava koji bi zamijenio Maticu koju su vodili probacijski uredi i Središnji ured, a zadržane su odredbe koje propisuju tko i kako vodi maticu i osobnik osoba uključenih u probaciju.
Kao obilježje probacijskih službenika, uz dosadašnju službenu iskaznicu, uvodi se značka za probacijske službenike radi bolje prepoznatljivosti i olakšavanja njihovog službenog postupanja i rada.
Vlada očekuje da će se donošenjem ovog Zakona dodatno zaštiti javnost i smanjiti rizik recidivizma kroz reintegraciju i rehabilitaciju počinitelja.
Roko Hranjec mag. iur.
