Bitno je istaknuti da je trenutno važeći Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 41/77, 52/87, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94 - u nastavku: ZPPJRM/1977) na snazi od 25. listopada 1977., pa bismo kolokvijalno mogli reći da je „generacija“ s mnogima koji ga primjenjuju u praksi. Nekoliko puta je mijenjan i dopunjavan, zadnji puta 1994. godine (prije 23 godine), no, i unatoč tome, nije doživio značajnije promjene, poradi čega se opravdano smatra zastarjelim propisom. Tako različite promjene nastale tijekom primjene ZPPJRM/1977, kao što su promjena društvenih odnosa, promjene nastale donošenjem Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15) i niza drugih zakona, promjena novčane valute, kao i zahtjevi struke, odnosno potrebe prakse, iziskuju nužnu izradu novoga zakona.
Kolika je važnost propisa koji regulira prekršaje protiv javnog reda i mira pokazuju i statistički podaci. Tako iz službenih podataka MUP-a (Statistički pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2016. godini iz siječnja 2017. godine) proizlazi da je u 2016. godini zabilježeno 20.302 prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (ukupno 25.140 počinitelja), što je značajan broj prekršaja za samo jedan zakon, ako se zna da glavnina zakona ima i prekršajne odredbe, pa se u tom smislu nameće sasvim opravdano pitanje zašto davno prije nije donesen novi zakon koji regulira to iznimno važno pravno područje.
U tom kontekstu možemo istaći da iz istih statističkih pokazatelja MUP-a proizlazi da je u 2016. godini evidentirano 2.425 prekršaja iz Zakona o oružju (NN br. 63/07, 146/08 i 59/12), 1.070 prekršaja iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (NN br. 117/03, 71/06, 43/09 i 34/11), 8.722 prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (NN. br. 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 84/11 i 80/13), 16.231 prekršaja iz Zakona o osobnoj iskaznici (NN br. 62/15), 5.820 prekršaja iz Zakona o prebivalištu (NN br. 144/12 i 158/13), 4.779 prekršaja iz Zakona o strancima (NN br. 130/11 i 74/13) te 10.592 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN br. 137/09, 14/10 i 60/10). Ti podaci ukazuju na logičan zaključak da su prekršaji iz ZPPJRM/1977 bili daleko učestaliji od prekršaja iz drugih zakona koji reguliraju područje javnog reda. No, unatoč tome, očito je da je više pažnje bilo poklanjano tim drugim zakonima, na što posebno ukazuje okolnost da je riječ o zakonima novijih datuma, te brojnosti njihovih izmjena i dopuna, s time da se u saborskoj proceduri trenutno nalazi Prijedlog novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zatim Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.
Neke značajke važećeg Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira:
- novčana kazna izražena u njemačkim markama (DEM) – potrebno je prilikom izricanja novčane kazne izvršiti konverziju njemačke marke u euro prema fiksnom tečaju 1 EUR = 1,95583 DEM i tako dobiveni iznos novčane kazne u eurima pretvoriti u kune po srednjem tečaju HNB-a za euro na dan donošenja prekršajne odluke,
- neusklađenost visina i vrsti sankcija s odredbama Prekršajnog zakona, nerazmjer između visine propisanih kazni i stupnja remećenja reda i društvene opasnosti pojedinih inkriminiranih radnji, odnosno propisane razmjerno manje novčane kazne
- propisuje najmanju novčanu kaznu u visini od 50 DEM (25,56 eura = oko 190,00 kuna), a najveću novčanu kaznu u visini od 350 DEM (178,95 eura = oko 1340,00 kuna), alternativno propisuje kaznu zatvora s gornjom granicom u trajanju do 30 dana
- zakonski opisi prekršaja iz određenih odredbi preklapaju se sa zakonskim opisima prekršaja iz drugih zakona (primjerice članak 21. – neovlašteno pucanje iz oružja, koja radnja je inkriminirana i u članku 92. stavak 1. točka 20. Zakona o oružju, članak 30. – zlostavljanje životinje ili na drugi način loše postupanje sa životinjom, koja radnja je inkriminirana i u članku 66. i 67. Zakona o zaštiti životinja), a što otvara mogućnost povrede načela ne bis in idem.
- neaktualna terminologija – u zakonskom tekstu koriste se, primjerice, zastarjeli termini: „državni organi“, „ugostiteljska organizacija“, „skupština općine“
- ne daje se definicija javnog mjesta.
Tako je pred novi zakon stavljen zadatak kvalitetnijeg utvrđivanja obilježja prekršaja, odnosno zadatak da uredi prekršaje protiv javnog reda i mira, propiše kao prekršaje i neka ponašanja koja prije nisu bila propisana kao prekršaji, te otkloni postojeće praznine i nedorečenosti pojedinih odredbi ZPPJRM/1977 i mogućnost njihovog različitog tumačenja, pa prema tome i primjene.
Sve to rezultiralo je izradom Prijedloga zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je bio upućen u saborsku proceduru još u listopadu 2012. godine, no, unatoč tome, ostaje zabilježen kao neraspravljeni akt 7. saziva Sabora. Međutim, prema dostupnim podacima, taj Prijedlog još uvijek nije došao niti u fazu stavljanja na dnevni red aktualnog saziva Sabora. Tako još jednom ponavljamo pitanje iz naslova – kada će napokon biti donesen novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira?
Željko Kudrić, dipl. iur.
