Djelovanja koja su dužnosnicima zakonom zabranjena propisana su u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa (NN 26/11, 12/12, 126/12, 57/15 – u nastavku ZSSI). Tako je, među ostalim, njime propisano da je dužnosnicima zabranjeno primanje ili zahtijevanje koristi, obećanja koristi radi obavljanja dužnosti, ostvarivanje ili dobivanje prava u slučaju da se krši načelo jednakosti pred zakonom, itd. Pojam dužnosnika, u smislu navedenog Zakona, definiran je člankom 3. u kojem je među ostalim navedeno da se dužnosnikom smatra Predsjednik RH, predsjednik i potpredsjednici Sabora, zastupnici, predsjednik Vlade, ministri, župani, načelnici općina, gradonačelnici i njihovi zamjenici …
Dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnosti podnijeti izvješće Povjerenstvu s podacima o dužnostima koje obavljaju profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obavljaju, o djelatnostima koje su obavljali neposredno prije stupanja na dužnost i o podacima o svojoj imovini te imovini bračnog druga ili izvanbračnog druga i malodobne djece, sa stanjem na taj dan, kako to propisuje članak 8. Zakona. Obavezu imaju i ponovno izabrani ili imenovani dužnosnici na istu dužnost.
Nakon prestanka obnašanja dužnosti, dužnosnici su obvezni u roku 30 dana po prestanku podnijeti izvješće o svojoj imovini, a ako je došlo do bitne promjene glede imovinskog stanja, dužni su podnijeti izvješće po isteku godine u kojoj je promjena nastala.
Člankom 6. Zakona propisano je da u slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnici moraju zatražiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje će najkasnije u roku 15 dana od primitka zahtjeva dati obrazloženo mišljenje na zahtjev dužnosnika.
U odluci Upravnog suda u Rijeci broj: UsI-1742/13-26 od 9. listopada 2014. odbijen je tužbeni zahtjev radi oglašavanja ništavim Odluke tuženika SI-19/13 od 20. lipnja 2013. odnosno poništavanja Odluke tuženika SI-19/13 od 20. lipnja 2013. kao i utvrđenje da tužiteljica, kao direktorica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, nije obveznik postupanja po Zakonu o sprječavanju sukoba interesa.
U obrazloženju te odluke navedeno je da je Odlukom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa broj SI-19/13 od 20. lipnja 2013. odlučeno u točki I. izreke Odluke: da istovremeno obnašanje dužnosti direktorice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka uz obavljanje funkcije predsjednice nadzornog odbora trgovačkog društva S. predstavlja povredu članka 14. stavka 1. ZSSI-a, a u točki II. izreke Odluke: da istovremeno obnašanje dužnosti direktorice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka uz obavljanje funkcije predsjednice nadzornog odbora trgovačkog društva (banke) predstavlja povredu članka 14. stavka 1. Zakona.
Naime, člankom 14. Zakona propisana je zabrana sudjelovanja dužnosnika u upravnim tijelima i nadzornim odborima trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova, nadzornim odborima izvanproračunskih fondova te je zabranjeno obavljanje poslova upravljanja u poslovnim subjektima.
U tužbi tužiteljica navodi da je tuženik osporavanu Odluku donio ignorirajući prijašnji zahtjev tužiteljice od 5. studenog 2012. kojim traži od tuženika (Povjerenstva) očitovanje u smislu odredbe članka 6. ZSSI-a. Tužiteljica se poziva na pogrešno utvrđeno činjenično stanje navodeći da se ne može smatrati obnašateljicom dužnosti u smislu odredbe članka 3. stavka 2. ZSSI-a, s obzirom da je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka neprofitna organizacija, izvanproračunski fond od posebnog državnog interesa s kojom je tužiteljica kao poslodavcem sklopila ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a poslovi direktorice isključivo su menadžersko-profesionalnog, a ne političkog karaktera. Tužiteljica navodi da su trgovačka društva u kojima je ona predsjednica nadzornog odbora od posebnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku te će njezinim odlaskom Republika Hrvatska izgubiti mjesto u nadzornom odboru jer će većinski vlasnik samostalno odlučiti o novom članu nadzornog odbora, a Republika Hrvatska u potpunosti izgubiti utjecaj i nadzor nad poslovanjem tog društva.
Tuženik (Povjerenstvo) u svom odgovoru na tužbu navodi da je tužiteljica imenovana odlukom Vlade RH i njezin radnopravni odnos nije bitan s obzirom da je krug državnih dužnosnika obveznika postupanja po Zakonu određen odredbom članka 3. stavka 1. koja navodi druge obveznike postupanja po odredbama Zakona koji nisu državni dužnosnici. Tako tuženik smatra pojam dužnosnika ZSSI-a širim pojmom od državnog dužnosnika kako je propisano Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika.
U obrazloženju presude navodi se da je člankom 14. stavkom 1. ZSSI-a propisano beziznimno pravilo prema kojem je dužnosnicima zabranjeno članstvo u upravnim tijelima i nadzornim odborima trgovačkih društava. Pravilo ih obvezuje i do 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti. Tuženik je u upravnom postupkom utvrdio povredu spomenutog članka i tužiteljici izrekao sankcije sukladno Zakonu.
Sud je odbacio tužbeni zahtjev tužiteljice ne smatrajući ga osnovanim. Sud se pozvao na odredbe članka 3. stavka 3. ZSSI-a smatrajući da se odredbe Zakona primjenjuju i na obnašatelje dužnosti koje kao dužnosnike imenuje ili potvrđuje Sabor, Vlada ili Predsjednik RH, osim osoba koje imenuje Predsjednik RH u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Također se pozvao na odredbe članka 6. stavka 1. koje određuju da u slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnik ima obavezu zatražiti mišljenje Povjerenstva. Sud se zaključno poziva na odredbe članka 14. stavka 1. Zakona koje određuju da dužnosnici ne mogu biti članovi upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova, nadzornih odbora izvanproračunskih fondova niti mogu obavljati poslove upravljanja u poslovnim subjektima.
U drugom slučaju, presudom Upravnog suda u Rijeci UsI-258/14-9 od 6. listopada 2014. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio poništenje odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Odlukom je utvrđeno da je tužitelj istovremenim obnašanjem dužnosti općinskog načelnika i obavljanjem funkcije predsjednika nadzornog odbora trgovačkog društva počinio povredu članka 14. stavka 1. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Tužitelj se u sporu pozvao na činjenicu da je kao općinski načelnik imao obavezu kontrole izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture, a što je mogao obavljati samo kroz funkciju člana nadzornog odbora trgovačkog društva osnovanog od strane Općine. Pozvao se na članak 14. stavak 2. ZSSI-a s obzirom da je trgovačko društvo od posebnog interesa za jedinicu lokalne samouprave i time isključeno od pravila o nesudjelovanju dužnosnika u nadzornim odborima kako je propisano u stavku 1. navedenog članka. Napomenuo je da nije primao naknadu za rad u odboru i da je posao u nadzornom odboru obavljao kako bi imao uvid u poslovanje trgovačkog društva.
Upravni sud u Rijeci u obrazloženju presude navodi da je tuženik (Povjerenstvo) pravilno utvrdio da je tužitelj istovremenim obnašanjem dužnosti općinskog načelnika i funkcije člana nadzornog odbora trgovačkog društva počinio povredu članka 14. stavka 1. ZSSI-a i time došao u sukob interesa. Sud nije prihvatio tužiteljevu argumentaciju i smatra da je bez iznimke pravilo o zabrani istovremenog obnašanja javnih dužnosti i članstva u nadzornim odborima trgovačkih društava. Sud je u obrazloženju nadalje utvrdio da nisu osnovani navodi tužitelja o postojanju uvjeta iz članka 14. stavka 2. o iznimnom sudjelovanju u nadzornim odborima dužnosnika jer je u ovom slučaju bila riječ o trgovačkom društvu, a ne o ustanovi ili izvanproračunskom fondu kako navodi članak. Također, sud je utvrdio da ne postoji odluka predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave i uprave da je riječ o pravnoj osobi od posebnog interesa za jedinicu lokalne samouprave.
Roko Hranjec, mag. iur.
