Neobvezatni (fakultativni) postupak
Fakultativnost prethodnog postupka u stečaju propisana je člankom 116. Stečajnog zakona u smislu da sud može donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka bez provođenja prethodnog postupka. Tako se u obrazloženju rješenja Visokog trgovačkog suda od 4. svibnja 2016., br. Pž-2996/16-3 ističe da na pravilnost rješenja o otvaranju stečajnog postupka ne utječe propust suda da provede prethodni postupak s obzirom da je sud ovlašten otvoriti stečajni postupak bez provedbe prethodnog postupka na temelju prijedloga za otvaranje predstečaja, zatim ako FINA podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka po službenoj dužnosti, te ako osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu odnosno dužnik pojedinac podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i ako vjerovnik podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka a dužnik prizna postojanje stečajnog razloga, ili ako je prije otvoreni predstečaj završio bez uspjeha (članak 116. Stečajnog zakona).
Ročište
Prethodni postupak pokreće se rješenjem koje donosi sud radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnoga postupka. U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka sud će odrediti ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnog postupka i to u roku od 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka (članak 115. stavak 3. Stečajnog zakona). Na ročištu će se pozvane osobe izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. U članku 117. Stečajnog zakona zakonodavac izričito propisuje dužnost pružanja svih informacija stečajnim tijelima od osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, članova nadzornog odbora dužnika, radnika dužnika i u slučaju ako im je prestala dužnost odnosno zaposlenje, te tijela javne vlasti.
Ako sud niti nakon provedenog ročišta ne može utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka, može zaključkom odrediti da mu osobe pozvane na ročište predaju pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika (članak 117. stavak 2. Stečajnog zakona) na temelju kojega će sud odrediti vještačenje i ispitati dužnikovu nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost (članak 125. Stečajnog zakona).
Mjere osiguranja
Sud može rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne. Sud može osobito: postaviti privremenoga stečajnoga upravitelja, zabraniti ili ograničiti raspolaganje imovinom dužnika, zabraniti ili ograničiti provedbu ovrhe ili osiguranja protiv dužnika te zabraniti isplate s računa dužnika (članak 118. Stečajnog zakona).
Ako sud odluči odrediti privremenog stečajnog upravitelja uz mjeru zabrane raspolaganja imovinom, ovlaštenje za raspolaganje imovinom dužnika prelazi na privremenog stečajnog upravitelja sa svrhom zaštite imovine stečajnog dužnika u interesu položaja vjerovnika.
Stečajni zakon propisuje obvezu objave rješenja na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, kojim se određuju mjere ograničenja raspolaganja i kojim se postavlja privremeni stečajni upravitelj te kojim se ukidaju navedene mjere osiguranja (članak 120. i 122. Stečajnog zakona).
Pristupanje dugu
Za trajanja prethodnog postupka treća osoba može pristupiti dugu stečajnog dužnika. Nakon što sud odobri pristupanje dugu, pristupatelj dugu i njegovi eventualni jamci imaju solidarnu odgovornost s dužnikom za njegove obveze koje su nastale do davanja izjave o pristupanju dugu. Rješenjem kojim se odobrava pristupanje dugu, sud će obustaviti stečajni postupak (članak 124. stavak 5. Stečajnog zakona).
Konačno, važno je napraviti distinkciju u smislu da sud tijekom prethodnog postupka ne utvrđuje vrijednost imovine stečajnog dužnika, nego utvrđuje postoje li uvjeti za otvaranje stečajnog postupka i ako utvrdi da postoje tada se otvara stečajni postupak, a ako se tijekom prethodnog postupka pokaže da dužnik nema imovine ili je ona neznatne vrijednosti tada će se pristupiti procijeni svrsishodnosti poduzimanja daljnjih radnji čime se zadovoljava ekonomičnost prethodnog postupka u stečaju.
Ana Paštrović, mag. iur.
