Za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom kod zasnivanja radnog odnosa primjenjuju se odredbe Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine 157/13, 152/14 – u nastavku: Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji), odredbe Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (Narodne novine 44/14, 97/14), Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (Narodne novine 44/14) i Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine 44/14). Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 02/12/2000) - članak 2. Zakona profesionalnoj rehabilitaciji.
Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji propisuju se prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad, te se uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici, mjere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede odredaba Zakona (članak 1. Zakona profesionalnoj rehabilitaciji).
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji:
- osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
- osoba s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti je osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za posljedicu smanjenu mogućnost radno se osposobiti i zaposliti
- osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti smatra se i osoba s invaliditetom čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposobnosti takve osobe ocijeni da je to u interesu očuvanja njezinih tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti.
Zapošljavanje osoba s invaliditetom
Osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta od strane poslodavca. Prema članku 8. Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom, a kvota zapošljavanja osoba s invaliditetom ne može biti manja od 2% odnosno veća od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnika. U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubrajaju se zaposlene osobe s invaliditetom, učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi kod poslodavca, rehabilitanti na praksi kod poslodavca, studenti s invaliditetom zaposleni temeljem ugovora o djelu redovitog studenta, osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te osobe s invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac stipendira. U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava.
Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci su dužni dostaviti Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u roku od sedam dana od dana ispunjenja te obveze. Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na novoosnovanog poslodavca, u vremenu uvođenja u rad, a najdulje 24 mjeseca od dana početka rada (članak 8. stavak 7. Zakona profesionalnoj rehabilitaciji).
U svrhu praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i ministarstvo nadležno za financije, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podatka, dostavlja podatke Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Natječaji i zapošljavanje
U postupku raspisivanja natječaja i zapošljavanja, tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima, dužni su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima (članak 9. Zakona profesionalnoj rehabilitaciji). Osoba s invaliditetom, da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na natječaj ili oglas, pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.
Ako poslodavac nema obvezu objave natječaja ili oglasa, osoba s invaliditetom mora zadovoljiti uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta propisane internim aktom poslodavca.
Kada se na natječaj jave dvije ili više osoba koje ispunjavaju uvjete propisane natječajem ili oglasom, a ostvaruju pravo na prednost pri zapošljavanju prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji ili drugom zakonu, poslodavac samostalno donosi odluku o izboru kandidata, uzimajući u obzir potrebe posla, rezultate postignute u postupku ocjenjivanja kandidata, te interes i motivaciju kandidata (članak 9. Zakona profesionalnoj rehabilitaciji).
Poslodavci koji prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, obveznici su novčane naknade te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade. Osnovica za obračun novčane naknade jest umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30%.
Novčana naknada obračunava se i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. O iznosu obračunate novčane naknade obveznik je dužan sastaviti izvješće i dostaviti ga Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Novčana naknada uplaćuje se u korist uplatnog računa propisanog provedbenim propisom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, doprinosa za obvezna osiguranja te prihoda za financiranje drugih javnih potreba koje donosi ministar financija. Školske ustanove koje su prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji obveznice plaćanja novčane naknade jer ne ispunjavaju kvotu osoba s invaliditetom, za svaki mjesec plaćaju novčanu naknadu predajom naloga u FINA-i. Sredstva za plaćanje novčane naknade za svaki mjesec odobrava nadležno ministarstvo.
Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od 1. siječnja 2015. vodi Očevidnik za osobe s invaliditetom prema Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom. Donošenjem tog pravilnika definirane su osobe s invaliditetom i omogućeno je lakše razumijevanje koja od osoba s invaliditetom ima prednost pri zapošljavanju. Očevidnik sadrži podatke o osobama s invaliditetom koje su prijavljene na mirovinsko osiguranje u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju i koje ispunjavaju uvjete Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika (članak 2. Pravilnika).
U očevidnik se upisuju osobe s invaliditetom koje su prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnosti, a kojima je priznat status osobe s invaliditetom na osnovi različitih propisa (npr. o socijalnoj skrbi, mirovinskom osiguranju, pravima hrvatskih branitelja, civilnim invalidima rada, odgojno obrazovnoj skrbi, i sl. - članak 4. Pravilnika).
Nadalje, u očevidnik se upisuje i osoba kojoj je, neovisno o redovitim ili posebnim programima obrazovanja, prema propisima o socijalnoj skrbi utvrđeno: oštećenje vida, oštećenje sluha, oštećenje govorno – glasovne komunikacije, oštećenje lokomotornog sustava, oštećenje središnjeg živčanog i mišićnog sustava, oštećenje drugih organa i organskih sustava, mentalno oštećenje, psihička bolest ili više vrsta oštećenja.
Prema izmjenama i dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (Narodne novine 97/14) uočevidnik se kao osoba s invaliditetom upisuje osoba koja ima utvrđeno najmanje 60% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja donjeg ekstremiteta, 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja gornjeg ekstremiteta, 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha, 80% jednog tjelesnog oštećenja bilo koje druge vrste, 90% ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različitih tjelesnih oštećenja, s time da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 60% oštećenja donjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja gornjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja bilo koje druge vrste.
U slučaju kada je osoba svoj status osobe s invaliditetom stekla prema propisima drugih država članica Europske unije, kao dokaz za obvezu upisa u očevidnik poslodavac je dužan priložiti ovjereni prijevod isprave nadležnog tijela države članice EU o utvrđenom invaliditetu.
Poslodavci su u obvezi voditi računa o dokumentaciji i statusu osobe s invaliditetom i prijaviti svaku promjenu u vezi s invaliditetom osiguranika. U skladu sa člankom 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika, a zbog utvrđivanja statusa i uvjeta za upis u očevidnik, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koristi se podacima iz Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom i drugih nadležnih tijela. Osiguranici koji nisu posebno navedeni u Pravilniku, za potrebe upisa u očevidnik moraju imati nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
U skladu sa člankom 8. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, da bi se mogle ubrojiti u kvotu zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslodavca, osobe s invaliditetom moraju biti upisane u očevidnik.
Podatke iz očevidnika HZMO mjesečno dostavlja u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom i Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sa stanjem na zadnji dan u mjesecu. Za uvid u podatke iz očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom potrebno je posjedovati digitalni poslovni certifikat ibiti korisnik usluge e-prijave,te imati registrirano ovlaštenje za uvid u podatke iz očevidnika u sustavu Lana-Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Osim kriterija o tjelesnom oštećenju, Očevidnik sadrži i druge podatke o osobi s invaliditetom, npr. osobni podaci: zanimanje, datum stjecanja invaliditeta, osnova osiguranja, stručna sprema za obavljanje poslova, vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu i sl. Također, u očevidnik se upisuju i podaci o poslodavcu.
Zaključak
U svrhu poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom na snazi su propisi koji osiguravaju konkurentnost osoba s invaliditetom na tržištu rada i ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima. Kod zasnivanja radnog odnosa poslodavci su dužni voditi računa o zapošljavanju osoba s invaliditetom, a poslodavci koji već zapošljavaju osobe s invaliditetom u obvezi su te osobe prijaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Oni poslodavci koji prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji zapošljavaju najmanje 20 radnika, a ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, obveznici su novčane naknade, te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade. Također, u svrhu osiguravanja zapošljavanja kod zasnivanja radnog odnosa, poslodavci su osobi s invaliditetom dužni dati prednost pod jednakim uvjetima.
Jadranka Bando, dipl. iur.
