Zakon o provedbi carinskih propisa Europske unije zamijenio je dotadašnji Carinski zakon, a njime se uređuje provedba carinskih propisa Europske unije koji državama članicama daju ovlaštenja da nacionalnim zakonodavstvom reguliraju pojedina pitanja iz područja carinskih propisa čije uređenje nije u nadležnosti Europske unije.
Uz taj zakon postoji i čitav niz Uredbi koje uređuju pravila carinskog postupka, a koje su također na snazi u Republici Hrvatskoj.
Pristupanjem u članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. područje Republike Hrvatske postalo je dio jedinstvenoga carinskog područja EU te je od tog dana prestala obveza provedbe carinskog nadzora nad poštanskim pošiljkama za države članice EU i iz država članica EU što detaljnije uređuje Uredba Vijeća (EZ) br. 1186/09 od 16. studenoga 2009. o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Europskoj uniji.
Na pošiljke zanemarive vrijednosti do 22 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti, ne plaća se ni carina ni PDV.
Također, od plaćanja carine i PDV-a oslobođena je roba sadržana u pošiljkama koje besplatno šalju fizičke osobe iz inozemstva drugim fizičkim osobama u Republiku Hrvatsku, pod uvjetom da te pošiljke nisu komercijalne naravi, već za osobnu uporabu, i da im vrijednost ne prelazi 45 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti.
Robom koja nema komercijalnu narav smatraju se povremene pošiljke, koje se sastoje isključivo iz robe namijenjene osobnoj uporabi ili uporabi članova kućanstva korisnika povlastice, i koje po svojoj vrsti i količini ukazuju da se ne radi o komercijalnom uvozu, a uvoz se obavlja bez plaćanja primatelja prema pošiljatelju robe.
Međutim, iako se radi o zajedničkom tržištu bez granica, ipak postoje određena ograničenja za slanje i primanje određenih količina i vrsta pojedinih roba unutar EU, što detaljnije uređuje spomenuta Uredba o uspostavi sustava oslobođenja od carina u članku 8. gdje navodi da je oslobođenje količinski ograničeno za duhanske proizvode, alkohol i alkoholna pića te parfeme i toaletne vode, bilo da je riječ o pošiljkama zanemarive vrijednosti ili o besplatnim pošiljkama, najčešće poklonima drugih fizičkih osoba.
Informacije o dopuštenim količinama alkohola, duhanskih proizvoda i parfema dozvoljenim za slanje u poštanskim pošiljkama mogu se pronaći, osim u navedenoj Uredbi, i na web stranici Europske komisije.
Pošiljke vrijednosti do 150 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti, bilo da je riječ o komercijalnim ili nekomercijalnim pošiljkama, bez obzira na primatelja oslobođene su od carine, ali se na njih obračunava PDV ako je vrijednost veća od 22 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti.
Na pošiljke vrijednosti iznad 150 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti plaća se i carina i PDV.
Primjerice, ako je proizvod naručen putem Interneta kunske protuvrijednosti 300,00 kn, bit će oslobođen carine jer je vrijednost pošiljke manja od 150 EUR-a, ali će se na cjelokupan iznos od 300,00 kn platiti PDV jer je vrijednost pošiljke veća od 22 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti.
Važno je naglasiti da se iznos PDV-a ne plaća samo na razliku koja prelazi iznos od 22 EUR-a, nego na cjelokupnu vrijednost pošiljke.
U pošiljkama za države članice Europske unije općenito je zabranjeno slati sadržaj naveden u članku 34. Zakona o poštanskim uslugama – eksplozivne i lako zapaljive predmete, predmete čiji je promet zabranjen posebnim zakonima, droge i žive životinje. Na poštanske pošiljke čiji se prijevoz obavlja zrakom, dodatno se primjenjuju i odredbe koje reguliraju prijevoz opasnih roba zrakom.
Iznos carinske vrijednosti robe, odnosno iznos carine i PDV-a na robu u uvozu utvrđuje carinska služba koja se nalazi pri poštanskom uredu carinjenja, a utvrđuje se na osnovi priloženog originala računa, odnosno u slučaju nedostatka računa, usporedbom cijena iz kataloga, procjenom, vještačenjem i slično. Sukladno članku 36. Zakona o poštanskim uslugama davatelji poštanskih usluga mogu otvoriti i pregledati sadržaj u nazočnosti najmanje dviju osoba, bez pristanka pošiljatelja ili primatelja, kada pošiljka u međunarodnom prometu podliježe carinskom i deviznom pregledu u skladu sa carinskim propisima i propisima o deviznom poslovanju.
Važno je naglasiti da je bitno čuvati račune ili potvrde o narudžbi s Interneta jer cijene na Internetu često variraju iz dana u dan, a na mnogobrojnim „online-aukcijama“ i iz minute u minutu. Ako se primatelj pošiljke ne slaže s utvrđenim iznosom carinskog dugovanja, može odbiti primitak pošiljke i tražiti da se pošiljka vrati nadležnoj carinarnici na ponovno carinjenje. Primatelj treba obvezno kontaktirati sa carinom ili sa svim dokumentima u vezi s pošiljkom doći u poštanski ured carinjenja preko kojeg je pošiljka uvezena u Republiku Hrvatsku kako bi se ponovnim postupkom po reklamaciji utvrdila stvarna vrijednost robe, odnosno točno plaćeni iznos za komercijalnu pošiljku.
Također, zbog svega navedenog, prilikom naručivanja robe s Interneta bitno je pratiti iz koje zemlje dolazi roba koju naručujemo jer pošiljke za države izvan područja Europske unije i iz država izvan područja Europske unije i dalje podliježu carinskom nadzoru. Na robu koja je predmet carinskog postupanja primjenjuje se zajednička carinska tarifa Europske unije.
Andrea Pavić, mag. iur.
