U središtu

Ispravljanje očitih pogrešaka u rješenju o zemljišnoknjižnom upisu

18.02.2016 Pogreške koje se događaju u jednom vrlo formalnom postupku kakav je zemljišnoknjižni, mogu prouzročiti razne probleme. Pogreške u pisanju, koje se odnose na rješenja o zemljišnoknjižnom upisu, treba razlikovati od pogreški pri zemljišnoknjižnom upisu, jer tada govorimo o pogrešnom upisu kojeg je, pak, potrebno razlikovati od nevaljanog ili neistinitog upisa.

Pojam pogrešnog upisa obuhvaća situaciju kada provedeni upis u zemljišnoj knjizi ne odgovara nalogu zemljišnoknjižnog suda u rješenju o upisu, odnosno kada je upis proveden drukčije u odnosu na sadržaj tog naloga.

Upisi koji su provedeni u zemljišnoj knjizi ne smiju se naknadno prepravljati, mijenjati, precrtavati, činiti nevidljivim (članak 116. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama – u nastavku: ZZK). Ako je prilikom upisa učinjena pogreška, ona se može ispraviti samo u posebnom postupku koji je propisan u članku 116. do 119. ZZK-a. U tom postupku se ispravljaju, otklanjaju pogreške u upisu radi kojih se sadržaj provedenog upisa razlikuje od sadržaja upisa kako je on naveden u nalogu u rješenju o upisu.

Postupak ispravljanja pogrešnog upisa ovisi o tome je li pogreška uočena prilikom provedbe samog upisa ili nakon što je upis proveden. Ako se pogreška uoči prilikom provedbe samog upisa, treba postupiti prema članku 116. ZZK-a, odnosno ispravit će se na kraju upisa izričitim navođenjem koji se dio teksta ispravlja i kojim riječima. Takvo će se ispravljanje provesti bez posebnoga rješenja zemljišnoknjižnoga suda.

Ako se pogreška uoči poslije provedbe upisa, ona se može ispraviti u skladu sa člankom 117. i 118. ZZK-a.

Dakle, to su primjeri kad do pogreške dođe pri zemljišnoknjižnom upisu. No, na pojašnjenje kako postupiti ako do pogreške dođe u rješenju o zemljišnoknjižnom upisu, a ne pri zemljišnoknjižnom upisu motivirala nas je sudska praksa (Odluka Županijskog suda u Dubrovniku, Gž-506/12, od 3. lipnja 2015.).

Riječ je o provedbi rješenja o nasljeđivanju. Naime, prvostupanjski sud je u zemljišnoj knjizi upisao zem. čest. 927/1, ali je očitom pogreškom u pisanju u rješenju umjesto broja 927/1 upisao broj 92771 (radi se o čestoj pogrešci u pisanju, budući da se brojka „7“ i znak „/“ većinom nalaze na istoj tipki tipkovnice računala).

Kada je u pitanju pogreška u brojevima upisana u rješenju, a ne u zemljišnoj knjizi, kao u konkretnom slučaju, na ispravak te pogreške primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku, iako je rješenje doneseno u zemljišnoknjižnom postupku. Navedenu pogrešku u upisanom broju stoga treba ispraviti prema članku 342. Zakona o parničnom postupku u vezi s člankom 91. stavak 1. ZZK-a.

Naime, u situaciji kada je zemljišnoknjižni sud očito pogriješio u pisanju brojeva u rješenju tako da je umjesto broja 927/1 upisao broj 92771, radi se o očitoj pogrešci u pisanju pa se u takvoj situaciji primjenjuju odredbe supsidijarnog Zakona o parničnom postupku, a ne odredbe članka 116. do 119. Zakona o zemljišnim knjigama koje reguliraju ispravljanje pogrešaka u upisu u zemljišnu knjigu, budući da do takve pogreške nije niti došlo.