U praksi su sve učestaliji prigovori odnosno pritužbe kandidata za natječaje u vezi zapošljavanja u smislu da poslodavci koji su obveznici primjene Zakona o rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ne primjenjuju dosljedno navedeni zakon, odnosno posebice krše odredbe o zaštiti prednosti invalidnih osoba prilikom zapošljavanja. S druge strane, poslodavcima još uvijek nije jasan tijek postupka po takvoj pritužbi niti posljedice eventualne povrede takvog prava na prednost prilikom zapošljavanja invalidnih osoba. Stoga se od strane subjekata na koje se navedeni zakon odnosi često traže informacije o tome kakav se postupak može pokrenuti protiv poslodavca i može li i na koji način u konačnici poslodavac biti primoran na zapošljavanje određene invalidne osobe koja doduše formalno ispunjava sve uvjete, ali poslodavac svejedno želi zaposliti osobu za koju subjektivno smatra da će s obzirom na svoja osobna svojstva izvršavati poslovne zadatke na njemu prihvatljiviji i efikasniji način.
Člankom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 152/14) opsežno je dopunjen članak 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine 157/13) na način da su tom članku koji je prije imao samo 4. stavka dodani stavci 5. pa sve do 19., a kojima se zapravo ne uređuje samo pravo na prednost prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom, već i realizacija, odnosno normativna provedba takve zaštite, te posebice nadzor nad postupanjem tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima u smislu osiguravanja provođenja prava prednosti zapošljavanja i zaštite toga prava osoba s invaliditetom.
S obzirom na to, izmjenama i dopunama članka 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom uređena je i nadležnost pojedinih inspekcija, njihove ovlasti i rokovi postupanja u slučaju bilo kakvog kršenja navedenog prava prednosti prilikom zapošljavanja, odnosno ako bi nastupile okolnosti u kojima osobe s invaliditetom ne bi mogle ostvariti to pravo.
Sukladno tome javna ustanova s javnim ovlastima, te svaka tvrtka i druga pravna osoba u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u smislu osiguravanja provođenja prava prednosti zapošljavanja, obvezna je u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o tome obavijestiti osobu s invaliditetom koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu, odnosno ponudu za to radno mjesto, te se pozvala na pravo prednosti pri zapošljavanju, a udovoljavala je uvjetima iz objavljenog javnog natječaja, odnosno oglasa (članak 9. stavak 12. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom).
Nakon takve obavijesti osoba s invaliditetom koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju u pravnoj osobi, može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora (u ovom slučaju Inspektoratu rada) u roku od 15 dana od dana dostave obavijesti.
Ako nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osobe s invaliditetom, rješenjem će utvrditi povredu prava prednosti pri zapošljavanju. Izvršno rješenje kojim je utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju predstavlja osnovu za otkaz ugovora o radu osobi čijim je sklapanjem ugovora o radu to pravo povrijeđeno.
Nakon svega, a sukladno članku 9. stavak 16. i 17. istog Zakona, pravna osoba obvezna je s osobom kojoj je rješenjem utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju sklopiti ugovor o radu u roku od osam dana od otkaza ugovora čijim je sklapanjem povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, a ako pravna osoba to ne učini, smatra se da je ugovor o radu sklopljen po sili zakona.
Treba naglasiti da vezano za tijela državne uprave, te zapošljavanje državnih službenika i namještenika vrijede drugačije odredbe jer se u takvim slučajevima ne radi o ugovoru o radu. Tako sukladno članku 9. stavak 6. Zakona osoba s invaliditetom koja ne bude primljena u tijela javne uprave, ako smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, može podnijeti žalbu na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata.
Nadalje, osoba s invaliditetom koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju u tijelu javne uprave može u roku od 15 dana od dana podnošenja spomenute žalbe podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu inspekcijskog nadzora. Nakon primitka takvog zahtjeva Upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana primitka obavijestiti donositelja rješenja o prijmu u službu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.
Ako se rješenje o rasporedu donese prije okončanja postupka inspekcijskog nadzora upravna inspekcija oglasit će ga ništavim, a isto tako predmetna inspekcija ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti pri zapošljavanju svojim rješenjem poništiti rješenje o prijmu u službu. Protiv rješenja upravnog inspektora žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Nasuprot tome, ako upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvršena povreda prava, pisano će izvijestiti podnositelja zahtjeva za nadzor i čelnika tijela o rezultatima provedenog inspekcijskog nadzora u roku od osam dana od dana provedbe inspekcijskog nadzora.
Međutim, u određenim situacijama niti ne može doći do povrede prednosti pri zapošljavanju bez obzira što se možda zaista i radi o osobi s invaliditetom i poslodavcu na kojeg bi se zakonske odredbe o zaštiti prednosti zapošljavanja invalidnih osoba itekako odnosile. Naime, treba svakako uzeti u obzir i činjenicu da prednost pri zapošljavanju ne mogu ostvariti osobe s invaliditetom kojima je radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao krivnjom radnika ili im je služba neposredno prije prijave na javni natječaj ili oglas prestala temeljem izvršnog rješenja (kao npr. otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem, izvanredni otkaz, ili u državnim tijelima izrečena kazna prestanka službe, otkaz službe zbog nezadovoljavanja na probnom radu ili izvanrednom otkazu službe). U tom smislu poslodavci su ovlašteni pribaviti dodatnu dokumentaciju kako bi utvrdili ne radi li se možda o osobi s invaliditetom na koju se zakonsko pravo prednosti pri zapošljavanju ne primjenjuje.
Daniel Sever, mag. iur.
