Novim Zakonom o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine 128/14) objedinjeni su Zakon o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine 144/10, 84/11) i Zakon o područjima i sjedištima prekršajnih sudova. Prema dosadašnjem ustrojstvu sudova, županijski sudovi koji su bili nadležni za područja općinskih sudova ujedno su bili i drugostupanjski sudovi u žalbenim postupcima koji su bili pokrenuti na osnovu odluka koje su donijeli ti prvostupanjski sudovi. Novim zakonskim uređenjem takav način drugostupanjskog sudovanja u potpunosti se mijenja.
U kaznenim predmetnima koji se vode pred nadležnim općinskim sudovima uvodi se drugostupanjska nadležnost bilo kojeg županijskog suda na području Republike Hrvatske. To znači da će na osnovi izjavljene žalbe protiv presude u kaznenom predmetu vođenom pred općinskim sudom, u drugom stupnju odlučivati županijski sud kojem će se predmet dodijeliti u rad automatskim odabirom. Ta je odredba u primjeni od 1. travnja 2015.
U pogledu radnih sporova koji se vode pred općinskim sudovima, novi Zakon o područjima i sjedištima sudova propisuje drugostupanjsku nadležnost županijskih sudova u Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. Za odlučivanje o žalbama protiv odluka općinskih sudova u obiteljskim predmetima propisuje se nadležnost županijskih sudova u Puli, Splitu i Zagrebu. Za odlučivanje povodom izjavljenih žalbi u zemljišnoknjižnim predmetima, kao i žalbama protiv odluka u postupcima brisovnih tužbi, tužbe za ispravak, tužbe za ispravak pogrešnog upisa i tužbe za opravdanje predbilježbe određuju se županijski sudovi u Varaždinu, Splitu i Velikoj Gorici. Te odredbe novog Zakona stupaju na snagu 1. srpnja 2015.
U svim ostalim građanskim predmetima koji se vode pred općinskim sudovima, drugostupanjski sud koji će odlučivati o žalbi protiv odluka prvostupanjskog suda može biti bilo koji od županijskih sudova na području Republike Hrvatske - ta se odredba primjenjuje od 1. siječnja 2016.
Potrebno je napomenuti da će se predmeti županijskim sudovima dodjeljivati u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom sukladno odredbama Sudskog poslovnika.
U pogledu prekršajnog sudovanja napušta se određivanje nadležnosti prekršajnih sudova prema teritorijalnoj podijeli na županije i uvodi nadležnost prekršajnih sudova za pojedina područja. U konkretnom slučaju to ima za posljedicu smanjenje broja prekršajnih sudova u pojedinim županijama i njihovo objedinjavanje u okviru jednog suda koji će imati sjedište u zakonom propisanom gradu i biti nadležan za vođenje prekršajnih postupaka na zakonom određenom području mjesne nadležnosti.
U nadležnosti trgovačkih sudova dolazi do proširenja mjesne nadležnosti određivanjem trgovačkog suda u Pazinu kao mjesno nadležnog trgovačkog suda za područje Istarske županije.
Od novina koje su propisane Zakonom o područjima i sjedištima sudova mišljenja smo da je najvažnija određivanje drugostupanjske nadležnosti županijskih sudova koja više neće biti vezana uz područje određenog županijskog suda. To je pozitivan pomak u drugostupanjskom sudovanju koji bi trebao dovesti do ujednačavanja sudske prakse, no, s druge strane, takva bi izmjena zakona mogla imati i svoju negativnu stranu. Naime, u slučaju da se pred drugostupanjskim sudom vodi rasprava, stranke će biti dužne pristupiti sudu koji se možda nalazi i nekoliko stotina kilometara od mjesta njihovog prebivališta, što će imati za posljedicu povećanje troškova sudskih postupaka.
Daniel Deković, mag. iur.
