Prema članku 2. navedenog Zakona, životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljena pred nadležnim tijelom u skladu s odredbama toga Zakona. S druge strane, Zakon definira i neformalno životno partnerstvo. Naime, prema članku 3. Zakona, neformalno životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva.
Navedeni Zakon propisuje brojne učinke zajednice životnog partnerstva i neformalnog životnog partnerstva ili upućuje na odgovarajuću primjenu drugih propisa.
Što se tiče radnih odnosa, odnosno prava propisanih Zakonom o radu (NN br. 93/14), pogledajmo kako njegove odredbe utječu na životne partnere i neformalne životne partnere. Prema članku 69. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, nepovoljno postupanje bilo koje vrste u vezi sa zapošljavanjem, radnim uvjetima i sudjelovanjem na tržištu rada uvjetovano statusom životnog partnerstva predstavlja oblik diskriminacije temeljem seksualne orijentacije i kao takvo je zabranjeno. Tim člankom propisano je da prava koja su općim propisom o radu i svim njime propisanim izvorima prava iz radnog odnosa osigurana bračnim drugovima, zajamčena su i životnim partnerima.
Nadalje, prema članku 4. stavak 2. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, neformalno životno partnerstvo u području nasljeđivanja, poreznog sustava, mirovinskog osiguranja, sustava socijalne skrbi, obveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, prava i obveza iz radnih odnosa, pristupa javnim i tržišnim uslugama te javnopravnog položaja stvara iste učinke, koji su posebnim propisima kojima se uređuju ta područja, priznati izvanbračnoj zajednici, s tim da se navedeno neće primjenjivati na osobe koje su već u životnom partnerstvu ili u braku s trećom osobom.
Navedeno utječe na neka prava iz radnog odnosa koja su propisana Zakonom o radu. Primjerice, životni partneri i neformalni životni partneri imali bi kao i bračni i izvanbračni drugovi pravo na plaćeni dopust u smislu članka 86. Zakona o radu: „ (1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.(2) Radnik ima pravo na dopust iz stavka 1. ovoga članka u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. (3) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.“. Budući da životni partneri i neformalni životni partneri na odgovarajući način ostvaruju prava u radnim odnosima kao i bračni i izvanbračni drugovi, onda im ta odredba jamči i pravo na plaćeni dopust.
Također, člankom 145. Zakona o radu propisano je aktivno i pasivno biračko pravo na izborima za radničko vijeće. Prema tom članku pravo birati i biti birani imaju svi radnici zaposleni kod određenoga poslodavca, osim članova upravnih i nadzornih organa poslodavca i članova njihovih obitelji te radnici iz članka 131. stavaka 1. i 2. toga Zakona (koje je poslodavac opunomoćio da ga zastupaju u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. Pritom treba naglasiti da se članovima obitelji u smislu navedenog smatraju članovi uže obitelji iz članka 86. stavka 3. Zakona o radu). I ovdje dolazi do analogije kao i u slučaju plaćenog dopusta - budući da životni partneri i neformalni životni partneri na odgovarajući način ostvaruju prava u radnim odnosima kao i bračni i izvanbračni drugovi, to znači da se navedene zapreke u biračkom pravu odnose i na njih.
Treba reći i da je moguće životnim partnerima i neformalnim životnim partnerima propisati ili ugovoriti (pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu) i neka druga prava, o kojima Zakon o radu ne govori, a koja će se primijeniti temeljem članka 9. stavka 3. Zakona o radu (primjena najpovoljnijeg prava za radnika). Isto tako, ako pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili odlukom poslodavca budu propisana/ugovorena neka prava, povoljnija od onih propisanih Zakonom o radu, a koja se odnose na bračne i izvanbračne drugove, ta prava imali bi, u skladu sa člankom 4. stavak 2. i člankom 69. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, i životni partneri i neformalni životni partneri.
