Riječ je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju izmjena Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Republike Hrvatske, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske.
Sporazumom o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond uspostavljena su pravila o prijenosu i objedinjavanju doprinosa s ciljem osiguravanja najveće moguće razine pravne sigurnosti. Doprinosi uplaćeni od strane kreditnih institucija, a prikupljeni na nacionalnoj razini prenose se u jedinstveni sanacijski fond koji se sastoji od odjeljaka koji pripadaju državama članicama. Odjeljci će se tijekom osam godina postupno objedinjavati u jedinstveni sanacijski fond koji bi na kraju trebao doseći ciljanu razinu od najmanje 1 posto iznosa osiguranih depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem u svim državama članicama sudionicama.
Sporazum o izmjeni uključuje izmjene članaka Sporazuma koji uređuju funkcioniranje odjeljaka, odnosno privremeni prijenos između odjeljaka. Izmjenama tih članaka uvodi se promjena metode izračuna naknadnih doprinosa, navodi se u obrazloženju. Kada dostupna financijska sredstva unutar Sanacijskog fonda nisu dovoljna za pokrivanje troškova određene mjere sanacije, prikupljaju se naknadni doprinosi od kreditnih institucija, odnosno ako naknadni doprinosi nisu trenutno raspoloživi, Jedinstveni sanacijski odbor može ugovarati zajmove ili druge oblike potpore ili izvršavati privremene prijenose između odjeljaka.
Uspostavom bliske suradnje Hrvatske narodne banke (HNB) s Europskom središnjom bankom, Republika Hrvatska postala je država članica sudionica u bankovnoj uniji koju čini jedinstveni nadzorni mehanizam i jedinstveni sanacijski mehanizam. Kao država članica izvan europodručja pridružena bankovnoj uniji, sudjelovat će u zajedničkom zaštitnom mehanizmu putem paralelnih kreditnih linija, stoji, uz ostalo, u obrazloženju.
