Allianz grupa u četvrtak je predstavila svoje prvo izdanje "Globalnog izvješća o mirovinskim sustavima", u kojem analizira mirovinske sustave diljem svijeta uz pomoć vlastitog mirovinskog pokazatelja - Allianz Pension Indicator (API), koji analizira demografske i fiskalne preduvjete pojedinih zemalja, nakon čega razmatra mirovinske sustave na temelju održivosti i prikladnosti.
API se temelji na tri stupa i u obzir uzima ukupno 30 različitih parametara, koji dobivaju ocjene od 1 do 7 (najbolja ocjena je 1). Zbrajanjem svih ponderiranih međuzbrojeva, API svakoj od 70 analiziranih zemalja dodjeljuje ocjenu od 1 do 7 te tako pruža sveobuhvatan pregled njihovih mirovinskih sustava.
Kako iz Allianza navode u priopćenju, kombiniranjem ocjena iz sva tri stupa, dolazi se do toga da Švedska, Belgija i Danska imaju relativno najbolje mirovinske sustave u svijetu, dok se Hrvatska nalazi tek na 46. mjestu (s ukupnom ocjenom 4,1).
Hrvatska je, kao i mnoge druge zemlje u regiji, suočena s ubrzanim starenjem stanovništva, a do 2050. godine udio ekonomski neaktivnog stanovništva starije dobi porasti će na 55 posto, procjenjuju iz Allianza. U tom kontekstu, loša ocjena održivosti od 4,1 je posve shvatljiva, kaže se u analizi, pri čemu se kao slabost sustava izdvaja dobna granica za stjecanje prava na mirovinu, koja ne ide ukorak s rastom očekivane životne dobi. Demografski čimbenik u formuli za izračun mirovina također bi mogao učiniti sustav stabilnijim, napominju iz Allianza.
Navode i kako je ocjena prikladnosti hrvatskog mirovinskog sustava od 3,7 u skladu sa svjetskim prosjekom. "Čimbenici na kojima bi se moglo raditi kako bi se poboljšao sustav uključuju omjere pokrivenosti i davanja, privatnu štednju, te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi. U svjetlu nadolazeće demografske promjene, zamor mirovinske reforme zadnje je što si Hrvatska može priuštiti", poručuju iz Allianza.
Promjene u demografskoj slici uskoro goruće pitanjeU analizi se zamjećuje da će se pripadnici generacije "baby boomera", to jest osobe rođene između 1946. i 1964. godine, umiroviti tijekom sljedećih nekoliko desetljeća i tako ozbiljno opteretiti sustav socijalne sigurnosti. Većina mirovinskih sustava će iskusiti određene poteškoće, s obzirom na to da će biti opterećeni visokim javnim deficitom i neujednačenom ravnotežom između održivosti i prikladnosti, upozoravaju iz Allianza.
Glavni ekonomist Allianza Ludovic Subran napominje da su posljednjih godina demografsku i mirovinsku politiku zasjenile ostale politike, prije svega klimatske promjene, a trenutno i borba protiv pandemije Covid-19."No demografske podatke ne možete ignorirati s obzirom na to da će promjene u demografskoj slici uskoro postati goruće pitanje. Ublažavanje nadolazeće mirovinske krize i očuvanje generacijske pravičnosti i jednakosti ključni su za izgradnju inkluzivnih i otpornih društava", poručuje Subran.
Ističe da su dramatične promjene u demografskoj slici najvidljivije u porastu udjela ekonomski neaktivnog stanovništva starije dobi, a do 2050. taj će udio porasti za čak 77 posto, na 25 posto, što je brži rast od onoga u posljednjih 70 godina, od 1950. godine. U sljedeća tri desetljeća u mnogim gospodarstvima u nastajanju taj udio će se više nego udvostručiti, za što je najbolji primjer Kina, gdje će skočiti s trenutnih 17 posto na 44 posto.
U slučaju industrijaliziranih zemalja, apsolutna razina tog udjela osnovni je razlog zabrinutosti. Primjerice, samo u zapadnoj Europi ona iznosi 51 posto. Takav se razvoj događaja odražava i u prvom stupu API-ja, tzv. početnoj točci, koji kombinira demografske promjene i javnu financijsku situaciju, u kojoj Hrvatska ima ocjenu 4,7, a primjerice Švedska 3,4. Iz analize također proizlazi da se brojne afričke zemlje ubrzanog gospodarskog razvoja mogu pohvaliti vrlo dobrim ocjenama prema API-ju, s obzirom da je njihovo stanovništvo još uvijek mlado, a javni deficit i dug iznimno niski, dok su mnoge europske zemlje, poput Italije i Portugala, među najlošije ocjenjenim jer je njihovo stanovništvo staro, a dugovi visoki.
Autorica izvješća Michaela Grimm ističe kako je to sve bilo prije pojave koronavirusa i novih dugova koje je ta pandemija donijela sa sobom. "Nasljeđe trenutne krize svakako će biti i potreba za udvostručavanjem napora kako bismo reformirali naše mirovinske sustave. Ostali smo bez prostora za financijsko djelovanje“, upozorava Grimm.
Potrebna prilagodba dobne granice za stjecanje mirovine
Drugi stup API-ja jest održivost, to jest mjerenje načina na koje sustavi reagiraju na demografske promjene, pri čemu se postavlja pitanje postoje li ugrađeni stabilizatori ili će se sustav raspasti kada broj doprinositelja padne, a broj korisnika nastavi rasti. U tom je kontekstu dobna granica za stjecanje prava na mirovinu važan čimbenik. Naime, sada prosječan 65-godišnjak u Europi može očekivati da će u mirovini provesti 17,2 godine, žene 20,5 godina, a očekuje se kako će do 2050. to skočiti na 20,2 godine za muškarce, a 23,1 godinu za žene. "Stoga je omjer radnog vijeka pojedinca i vremena provedenog u mirovini zabilježio značajan pad", kažu iz Allianza, navodeći primjer Nizozemske koja je odlučila prilagoditi dobnu granicu za stjecanje prava na mirovinu pa tako ima i znatno održiviji mirovinski sustav od zemalja u kojima odgađanje umirovljenja još uvijek predstavlja tabu temu.
Treći stup API-ja ocjenjuje prikladnost mirovinskog sustava, odnosno određuje pruža li neki mirovinski sustav prikladan životni standard u trećoj dobi. U Allianzu kažu da je prosječna ocjena u stupu prikladnosti (3,7) nešto bolja od prosječne ocjene u stupu održivosti (4,0), što je znak da većina sustava i dalje veću važnost pridaje dobrobiti trenutnih generacija umirovljenika nego budućih generacija poreznih obveznika i obveznika doprinosa za socijalno osiguranje. Mirovinska osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje pod sve većim su pritiskom zahvaljujući ustrajnim uvjetima niskih kamatnih stopa, pri čemu je pandemija Covid-19 dodatno pogoršala taj trend smanjujući prinose. U uvjetima niskih prinosa mirovinski fondovi i pružatelji usluga životnog osiguranja okrenuli su se alternativnim kategorijama imovine, napominju u Allianzu.
