Trenutno se ovrhe ne vode na sudovima, ni pred javnim bilježnicima, nema ih ni putem Financijske agencije (Fina), jedine "nepokrivene" ostale su ovrhe na stalnim primanjima, na plaći i mirovinama, a ovim Zakonom kažemo da zastaju i na tim postupcima, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković govoreći o Zakonu o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za trajanja posebnih okolnosti izazvanih epidemijom koronavirusa.
Tim se zakonom predlaže i da za trajanja posebnih okolnosti, kakva je epidemija, ne teku zatezne kamate u ovršnim i stečajnim postupcima. Regulira se i stečajne postupke te predlaže da razlozi, koji se po Stečajnom zakonu smatraju stečajnim razlozima, a nastupili su za trajanja epidemije, nisu pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranja stečajnog postupka.
Poboljšava se položaj umirovljenika
Vlada je Saboru predložila da taj Zakon donese po hitnom postupku, te da na isti način izmjeni Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju čime bi se povećao prihodovni cenzusa po članu obitelji na 1.563 kune, a za samce na 2.000 kuna. Vlada tumači kako će se na taj način poboljšati položaj umirovljenika.
Važećim Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju uređene su vrste i način provođenja tog osiguranja, a dopunskim, kao vrstom dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, osiguranim se osobama jamči pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Trenutačno, osigurane osobe imaju pravo na plaćanje premije dopunskog osiguranja iz proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji mjesečno ne prelazi 45,59 posto proračunske osnovice, odnosno ako se radi o osiguraniku samcu 58,31 posto osnovice.
Vladina je procjena da će predloženim promjenama dodatnih oko 200.000 osiguranika ostvarivati pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna za što će trebati osigurati dodatnih 160 milijuna kuna. O tim, ali i drugim raspravljenim aktima, Sabor će glasovati u četvrtak.
Postigne li se o njima suglasje na Odboru za Ustav, među tim aktima mogle biti i izmjene saborskog Poslovnika kojima bi se, u određivanju broja zastupnika koji u doba koronavurisa mogu biti u sabornici, vodilo računa o proporcionalnoj zastupljenosti saborskih klubova i broju zastupnika koje imaju. Sada svi klubovi, neovisno o broju zastupnika, mogu imati po dva zastupnika u sabornici.
