Uz Europski dan žrtava kaznenih djela: Važno je prevenirati nasilje i žrtvama olakšati poziciju

Zadnjih dana u medijma smo imali priliku slušati o najnovijim tragičnim događajima, gubitku života dvije mlade djevojke u Zagrebu i Malom Lošinju i izvanbračne supruge u Međimuruju, rekla je u Kući Europe država tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Margareta Mađerić. Ustvrdila je da su to događaji za razmišljanje o poboljšanju već uspostavljenog sustava zaštite prava ranjivih skupina osnaživanjem institucija koje su dužne pružiti pomoć, a sve kako bi osigurali bolji i sigurniji položaj žrtve i spriječili njezinu sekundarnu viktimizaciju.

Mađarić je napomenula da njihovo ministarstvo provodi niz projekata vezanih za sprječavanje nasilja, senzibiliziranje javnosti i edukaciju stručnjaka, a posebice rade na prevenciji kako bi osvijestili da je nasilje potpuno neprihvatljiv oblik ponašanja, ali i pomažu žrtvama kad se nasilje već dogodi. Po podacima koje je iznijela u Hrvatskoj djeluje 19 skloništa za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja koja se financiraju s 14 milijuna kuna godišnje, ali šest županija još nema takva mjesta pa je Vlada pokrenula razgovore sa šest županija koje još nemaju skloništa.

Voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi Anamarija Drožđan Kranjčec ocijenila je zabrinjavajućim što u skloništima nema dovoljno mjesta, a drži da je u praksi veći problem specijalizirana podrška za žrtve seksualnog nasilja jer bi Hrvatska prema preporukama Vijeća Europe trebala imati dvadesetak takvih centara a ima samo jedan.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salopić rekao je da pojedinačni slučajevi nasilja koju su se dogodili posljednjih dana, ali i oni raniji bacaju sjenu na sve što rade nadležna ministarstva, ali nažalost ona to ne mogu srpriječiti preko noći. Nama je cilj prije svega u hrvatskom predsjedanju da posebno istaknemo važnost zaštite žena nad nasiljem, te žrtava i svjedoka zbog čega će se Hrvatska zalagati za ratifikaciju Europske konvencije o ljudskim pravima i Instanbulske konvencije u svim članicama EU.

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Željko Katić istaknuo je kako je važno da sva državna tijela koja pružaju zaštitu i pomoć žrtvama kaznenih dijela budu u sinergiji djelovanja i uvezana u jedinstven proces njihove zaštite i pomoći. "Uključenje predstavnika svih područja bitnih za zaštitu žrtava pozitivan je pokazatelj naših stremljenja za izgradnju društva s nultom stopom tolerancije na nasilje", rekao je. Po njegovim riječima za zaštitu žrtve i kažnjavanje počinitelja ovisi o postupanju policijskih službenika, posebice onih koji se na terenu prvi susreću sa žrtvama. Unatoč protokolima o postupanju koji su niz godina u upotrebi i dalje postoje odstupanja u radu, rekao je Katić, dodavši kako je ključno u postupak uključiti organizacije civilnog društva, što se pokazalo kao uspješan model u pružanju pomoči i podršci žrtvama.

Pomoćnica ministra pravosuđa Vesna Šimundža Nikolić zaključila je kako je zadatak čitavog društva, od djece u vrtiću do starih ljudi, misliti da moramo zaštitu svaku žrtvu. Zato je zadatak nadležnih tijela s organizacijama civilnog društva da stalno vršimo preventivne mjere i osvješćujemo javnost da je nasilje nedopustivo, da žrtvi moramo pomoći i da joj ne smijemo dodatno olakšati položaj. Podsjetila je da Ministarstvo već deset godina ima svoj središnji ured za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela i odjele na određenim županijskim sudovima koji žrtvama daju informacije o tome što mogu očekivati u postupku i emocionalnu podršku.