Marić je to izjavio na 3. Poreznoj konferenciji: Utjecaj poreza na investicije i zapošljavanje, u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte, na kojoj je održao predavanje o četiri kruga porezne reforme. Mjera podizanja neoporezivog iznosa primitaka za prigodne nagrade s 2.500 na 7.500 kuna samo je u prosincu 2018. godine, kada je uvedena, dovela do isplate gotovo 1,3 milijarde kuna za oko pola milijuna zaposlenih. U cijeloj 2019. na toj osnovi je 800 tisuća zaposlenih dobilo oko 2,6 milijarde kuna, a s obzirom da su neoporezivi primici od 1. rujna prošle godine između ostalog prošireni i na troškove prehrane i smještaja, isplaćeno je još dodatnih 800 milijuna kuna, ističe ministar financija. "Kroz proširivanje obuhvata neoporezivih primitaka, poslodavcima smo omogućili da svojim zaposlenicima mogu isplatiti dodatnih više od 1000 kuna mjesečno, bez da plaćaju ikakvu poreznu dadžbinu", istaknuo je Marić. Statički promatrano, ukupno rasterećenje u sva četiri kruga porezne reforme iznosi devet milijardi kuna, pri čemu Marić kaže da je primarna intencija porezne reforme, kroz rasterećenje i pojednostavljenje, poticaj investicijama, gospodarskoj aktivnosti, zapošljavanju, rastu plaća i standarda.
Ideja porezne reforme bila je rasteretiti građane i poduzetnike, proširiti poreznu bazu i pojednostaviti porezni sustav te učiniti određene izmjene kako bi se postavili temelji koji bi u budućnosti značili njegovu stabilnost, rekao je Marić. Pritom, najznačajniji iskoraci su napravljeni u izravnom oporezivanju, prije svega u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak. Naime, izmjenama Zakona o porezu na dobit od početka ove godine podignut je prag ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna. To je dovelo do širenja obuhvata na 93 posto obveznika poreza na dobit koji ga plaćaju po stopi od 12 posto. "Kada se to usporedi s onim što je bilo prije, možemo reći da je za 93 posto obveznika poreza na dobit porezna stopa praktički gotovo prepolovljena", ističe Marić.
Kada je riječ o porezu na dohodak, Marić kaže da se od prvog dana jasno potiče paušalni način oporezivanja obrta, jer to između ostalog znači i pojednostavljivanje. Tako danas paušalnih obrta ima nešto više od 47 tisuća, a u trenutku kada se kretalo u poreznu reformu, ta brojka je bila ispod 20 tisuća, kaže Marić. "Međutim, u isto vrijeme, s obzirom na neke uočene pojavne oblike, morali smo reagirati i preciznije definirati što je to nesamostalni rad te prevenirati mogućnosti "seljenja" od obveznika do obveznika, kako bi se te mogućnosti koristile za izbjegavanje poreznih davanja", izjavio je Marić. Slaže se s pojedinim gospodarstvenicima koji upozoravaju i na dalje previsoka neporezna davanja, to jest parafiskalne namete, kojih i dalje ima preko 440, a kojima se naplaćuje više od osam milijardi kuna. Marić smatra da velika većina njih ima svoju svrhu, no i napominje kako se u nekoliko krugova išlo i s tim rasterećenjima, pri čemu dodatni poticaj daje i pismo namjere za članstvo u Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), gdje se jedna od mjera odnosi na taj segment. "Naš je interni plan do kraja trećeg mjeseca izaći s novim prijedlogom daljnjeg rasterećenja, i financijskog, ali i administrativnog", najavljuje Marić.
PU utvrdila nesrazmjere između imovine i primitaka u govoto 1.000 slučajeva
Marića su novinari pitali je li Porezna uprava provjeravala otkud gotovina supruzi Milana Bandića za kupnju stana, na što je ministar financija odgovorio da ne može komentirati nikakve pojedinačne slučajeve. Naime, Index.hr jučer je objavio da je Vesna Bandić, supruga zagrebačkog gradonačelnika i višestrukog USKOK-ovog optuženika, prije nešto više od mjesec dana kupila stan od 68,52 kvadrata u centru Zagreba na Trgu Petra Petretića za 854 tisuće kuna, od čega je 720 tisuća isplaćeno odmah, gotovinom. Marić ističe da je Porezna uprava, kada je u pitanju utvrđivanje nesrazmjera između imovine i primitaka, u proteklih deset godina u oko 1.600 slučajeva u njih gotovo tisuću utvrdila određene nepravilnosti u iznosu većem od 320 milijuna kuna, no i dodavši da tu postoje sudski procesi, s obzirom na mogućnost žalbe.
Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rekao je da je ovogodišnjoj konferenciji naglasak na investicijama i zapošljavanju jer pozitivne stope rasta BDP-a u najvećoj mjeri održava potrošnja, dok su investicije još ispod pretkrizne razine."U srednjoročnom razdoblju, prepoznali smo da bi investicije mogle biti generator rasta, brže no što je bilo do sada", rekao je Šimović. Kada je, pak, riječ o zapošljavanju, tu je izdvojio porezne izmjene kojima se mladima do 25. godine obveza poreza na dohodak umanjuje za sto posto, a za 50 posto onima od 26. do 30. godine, okarakteriziravši to kao demografsku mjeru, dodavši da je slična mjera uvedena i u Poljskoj.
