Ravnateljica Pravosudne akademije Andrea Posavec Franić naglasila je kako su ciljevi projekta ''Unaprjeđenje programa edukacija u borbi protiv kibernetičkog kriminala'' poboljšanje upravljanja i kompetencija pravosudnih dužnosnika, savjetnika i službenika, te izrada digitalna baza hrvatske sudske prakse o kibernetičkom kriminalu. ''Kibernetički kriminal je jedan od suvremenih fenomena koji ne poznaje granice, a njegovo suzbijanje iziskuje snažnu suradnju na nacionalnoj i međunarodnoj razini'', kazala je Posavec Franić. Napomenula je da je predviđeno trajanje projekta 24 mjeseca te da se s 85 posto financira iz EU socijalnog fonda, a ostatak iz državnog proračuna.
Nema kaznenog djela koje se ne može učiniti u virtualnoj stvarnosti
Glavni državni odvjetnik Dražen Jelinić ocijenio je kako danas gotovo nema kaznenog djela koje se ne može učiniti u virtualnoj stvarnosti, pri čemu tragovi i dokazi počinjenja kaznenih djela u kibernetičkom kriminalu nisu onakvi na kakve smo navikli. ''Teže ih je otkriti, a dodatni je problem prezentacija pronađenih dokaza na sudu. U pribavljanju dokaza potrebna je suradnja između javnopravnih tijela, sudova i odvjetništava s privatnim sektorom", kazao je Jelinić i izrazio uvjerenje da će novi projekt edukacije značajno pomoći u borbi hrvatskog pravosuđa protiv kibernetičkog kriminala.
Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa kazao je kako je najviše ljudi koji se bave kibernetičkim kriminalom u zemljama bivšeg istočnog bloka, a razlog tome vidi u jako razvijenoj tehničkoj edukaciji tijekom školovanja. Pomoć EU dolazi u posljednji trenutak ''Kibernetički kriminal je vrlo ozbiljan problem i zato ova edukacija kroz pomoć EU dolazi u posljednji trenutak'', istaknuo je Sessa.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović govorio je o sve opasnijim obilježjima kibernetičkog kriminala, a pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Džapo govorio je o potrebi što kvalitetnijeg i transparentnijeg provođenja projekta budući da se financira i novcem EU.
