Načelnik PNUSKOK-a Mario Kovač kazao je kako se na više od 50.000 kaznenih djela godišnje, isključivši ona počinjena u prometu, kriminalitet povezan s umjetninama u posljednjih desetak godina odnosi na 60 do 100 nedjela tijekom godine. "To je takozvana 'tamna brojka', broj kaznenih djela zasigurno je veći od broja kojim baratamo. U najvećem broju slučajeva riječ je o krađama i teškim krađama, najčešće iz privatnih kuća i stanova", rekao je Kovač dodavši kako su na meti kradljivaca i sakralni prostori, muzeji, galerije i izložbeni prostori, ali i restauratorske radionice, knjižnice i arhivi. Najviše krađa, dodao je, odnosi na umjetničke slike, a slijede sakralni predmeti – raspela, ikone i kipovi.
Problematično je i potkradanje fundusa muzeja i galerija i to uglavnom "iznutra".Naglasio je i kako se, osim prigodnih krađa, značajni postotak kaznenih djela odnosi i na naručene odnosno ciljane krađe umjetničkih djela, a posebno je istaknuo problem krijumčarenja i krivotvorenja odnosno nezakonitog umnažanja umjetnina. Kao probleme u otkrivanju kriminala povezanog s umjetninama naveo je često preveliki odmak od krađe do prijave, umjetnine koje nisu registrirane, manjkavo vođene inventare te nedovoljno uređeno, odnosno 'crno' tržište umjetnina. "Potrebna nam je bolja, čvršća suradnja svih dionika na tržištu umjetnina te suradnja i razmjena podataka policije sa svim stručnim službama i kulturnim institucijama", kazao je Kovač.
Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković u uvodnom je izlaganju istaknuo potrebu međuresorne suradnje s MUP-om, a naglasio je i veliku potrebu stvaranja detaljnih registara umjetnina jer je bez točnih podataka teško ući u trag ukradenim umjetninama. Antonija Mlikota s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru naglasila je potrebu što bolje suradnje policije, pravosuđa i kulturnih stručnjaka u rješavanju problema kriminala povezanog s umjetninama, uključivši i formiranje zajedničkog tima te potrebu uređenje tržišta.
Profesori Denis Vokić sa Sveučilišta u Dubrovniku i Bojan Dobovšek s mariborskog Fakulteta sigurnosnih znanosti govorili su o različitim aspektima krivotvorenja umjetnina i tehnikama njihova prepoznavanja. Na panel diskusiji sudjelovali su i umjetnik Dimitrije Popović, načelnica Centra za forenzična ispitivanja "Ivan Vučetić" Andrea Ledić, voditeljica projekta "Ukradena baština" i viša kustosica Muzeja grada Iloka Andrea Rimpf te voditeljica Muzeja policije Helena Biočić.
