Ta je uredba, navodi dnevnik, otkrila barem dva apsurda. Njom su izjednačeni koeficijenti inspektorima koji su dosad, kada je 17 inspekcija bilo u osam ministarstava, imali različite koeficijente za iste poslove. Međutim, za inspektore u Državnom inspektoratu koeficijent složenosti poslova morao se, na zahtjev Ministarstva financija, uskladiti s koeficijentima u Carini i Poreznoj upravi i zbog toga ti inspektori imaju manje koeficijente nego inspektori koji i dalje rade po raznim ministarstvima.
Tako viši inspektor u Državnom inspektoratu ima koeficijent 1,697, a inspektor, primjerice, u Ministarstvu prometa 1,843. Kada se ti koeficijenti pomnože s bruto osnovicom od 5584,19 kuna, ispada da viši inspektor u Inspektoratu ima temeljnu plaću od 9476 kuna bruto (bez dodataka, poreznih olakšica), a onaj u Ministarstvu prometa, ili bilo kojem drugom ministarstvu, 10.291 kunu bruto. Zbog toga nisu zadovoljni u Državnom inspektoratu.
Kao podapsurd mogli bismo istaknuti i to što unatoč osnivanju Državnog inspektorata i dalje postoje inspekcije po raznim ministarstvima, odnosno tek je 17 inspekcija u Inspektoratu, a preostale 23 su po ministarstvima, ističe Večernji list. Drugi apsurd jest taj što je uredba otkrila da je viši inspektor, odnosno inspektor u Inspektoratu, po visini koeficijenta tek na 21., odnosno 26. mjestu od 44 sistematizirana radna mjesta. Doduše, viši inspektor-specijalist je na 13. mjestu.
Tako su ispred višeg inspektora i inspektora i razni savjetnici, viši savjetnici, stručni savjetnici, viši upravni savjetnici, viši informatički savjetnik... donosi Večernji list.
