Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je Hrvatska prepoznaje potencijale i mogućnosti fintecha, pojave koja je izuzetno potentna i koja je već poprimila itekako veliki obujam i djelokrug, ne samo u Europskoj uniji već i globalno. Teško je reći gdje je po tom pitanju Hrvatska, a upravo su ovakve konferencije dobrodošle za dodatno otvaranje vidokruga, jer svijet se brzo mijenja, pa tako i ono što se veže uz financijske tehnologije, istaknuo je. Napominje da se segment fintecha ne treba povezivati samo s kriptovalutama, već čitav niz drugih stvari, koje podrazumijevaju i veću sigurnost, brzinu i transparentnost, ali s druge strane donose i određene potencijalne izazove, zbog čega je bitna i uloga regulatora poput Hanfe.
Žigman: Je li fintech trojanski konj u financijskom sustavu?
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman kazao je da globalno postoji uzlazni trend ulaganja u fintech. S jedne strane fintech donosi velike prednosti, a s druge strane i ogromne rizike za financijski sektor na koje treba obratiti posebnu pažnju, naglasio je."Jednom kad se nađete u tom žrvnju i izgubite novac, onda je to za vas ogroman rizik. Onaj tko je ulazio u bitcoin kada su cijene bile oko jednog dolara, danas je vjerojatno vrlo zadovoljan tom novom tehnologijom, no onima koji su ušli kasnije, pa kad je cijena pala, zasigurno im je to zadalo velike glavobolje", kaže Žigman. Postavlja i pitanje je li fintech trojanski konj u financijskom sustavu. "Osim poznatih rizika, odnosno rizika koji se mogu anticipirati, razvoj financijske tehnologije sa sobom nosi i određene rizike koje trenutno nije moguće predvidjeti i koji će se isprofilirati s vremenom", kaže Žigman. Navodi da postoje veliki rizici od sistemskog značaja, u smislu brzog prelijevanja na cijeli sustav, a tu je i prekomjerna volatilnost. Poznati rizici su između ostalih i oni povezani s upitnom povjerljivošću podataka, rizici povezani s pranjem novca i financiranjem terorizma, sa cyber sigurnošću, operativni i regulatorni rizici, itd. S druge strane, Žigman kao pozitivne stvari fintecha navodi smanjenje koncentracije, zatim smanjenje cijena, mogućnost adekvatne ocjenu rizika u smislu postojanja velike transparentnosti onog što kupujete, a također, omogućuje i pristup financijskim uslugama.
Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Sandra Švaljek kaže da u bankarski sustav trajno ulaze nove tehnologije. Najavila je i da će HNB uskoro osnovati inovacijski hub, virtualno mjesto na kojem će se fintech kompanije moći informirati o svemu što ih zanima, u smislu regulatnog okvira i licenciranja. Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izjavio je da hrvatsko bankarstvo ne samo da je spremno za promjene u bankarskom sektoru, već je predvodnik tih promjena. Kada je riječ o fintechu, Adrović kaže da Hrvatska mora riješiti svoje fundamentalne slabosti, a to su pravni i pravosudni okvir. Napominje da se HUB proteklih godina usredotočio na borbu za pravnu sigurnost poslovanja, u kontekstu i važnosti zaštite vjerovnika, no i prava potrošača.
Razlika među zemljama u prihvaćanju financijskih tehnologija
Ekonomski analitičar Velimir Šonje predstavio je HUB analizu "Fintech: prijetnja ili prilika", u kojoj navodi da fintech donosi digitalnu transformaciju cjelokupnog financijskog poslovanja na temelju tehnologija vezanih uz internet, Big Data i algoritme. Pritom se fintech može podijeliti na četiri velika dijela - fintech kredite, fintech debit i upravljanje računima, zatim blockchain i kriptovalute, te naposljetku na ostale aplikacije vezane uz tržišta kapitala, upravljanje portfeljima, osiguranja i druge segmente. Ističe da su tradicionalne financijske institucije započele veliku transformaciju, pri čemu im tradicionalni izvori prihoda, primjerice od kamata i naknada, stagniraju, a hrvatske banke bilježe i pad zaposlenosti i broja poslovnica.
Kada je riječ o prihvaćanju novih financijskih proizvoda na bazi novih tehnologija, globalno prednjače Kina i Indija, a Šonje smatra da će među zemljama biti velikih razlika, koje ovise i o navikama, kao i demografiji, u smislu broja mladih. Generalno, što je gospodarski razvoj veći, time brže ide i prihvaćanje fintech proizvoda, no i u nekim razvijenim zemljama to ide sporije zbog rigidne regulacije. Vrlo brzo se tako prihvaća u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Nizozemskoj, dok Italija, Francuska, pa i Njemačka kasne, kaže Šonje.
