Taj zakon zajedno sa Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika, čini paket normativnih rješenja za revidiranje sustava plaća, sukladno Nacionalnom programu reformi. Obrazlažući prijedlog, državna tajnica Ministarstva uprave Katica Prpić pojasnila je kako se izmjenama Zakona o državnim službenicima umjesto sadašnjih pomoćnika ministara, koji su državni dužnosnici, predlažu radna mjesta ravnatelja i glavnog inspektora koji bi upravljali upravnom organizacijom u sastavu ministarstva i tako bi se, ocijenila je, depolitizirala ta radna mjesta i omogućila dostupnost pod jednakim uvjetima svim hrvatskim građanima.
Zakonom o državnim službenicima predlaže se brisanje ili redefiniranje odredbi koje se odnose na klasifikaciju radnih mjesta, ocjenjivanje i nagrađivanje službenika i namještenika. Kao što je u ocjeni stanja navedeno, novi Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika na jedinstven i sveobuhvatan način će riješiti pitanja koja se odnose na plaće službenika i namještenika kroz novi platni sustav i novi model ocjenjivanja i napredovanja.
S tim u vezi, a radi jednoobrazne i nesmetane primjene Zakona o plaćama, na državne službenike i namještenike, nužno je promijeniti status namještenika na način da se i na njih primjenjuju instituti Zakona o državnim službenicima, a ne kao do sada opći propisi o radu.
Tako se s namještenicima, prema predloženoj izmjeni Zakona, više neće zaključivati ugovor o radu, već će se radno pravni status regulirati rješenjem kao i za službenike. Predlaže se izmjena odredbe o planu prijama u državnu službu kako bi se pravilnikom precizirao način pripreme i postupak donošenja plana prijama u državnu službu. Pravilnik o načinu pripreme i postupku donošenja plana prijama u državnu službu, za državna tijela donosio bi ministar uprave, a za pravosudna tijela ministar pravosuđa.
Robert Podolnjak (klub Mosta) rekao je kako se Zakon mijenjao 10 puta što pokazuje da sustav nije stabilan i kvalitetno definiran. Vlada ne odustaje od svojih prijedloga bez obzira na iznesene argumente u saborskoj raspravi. Inzistira se na fleksibilizaciji zapošljavanja i znatnom povećanju troškova zapošljavanja prema ugovoru o djelu, odnosno na određeno vrijeme i to za zaposlene izvan državne službe, čime se podcjenjuju oni unutar nje.
Marija Jelkovac (klub HDZ-a) rekla je kako je stvorena fama da u državnim službama rade nedovoljno stručni ljudi koji su teret društva što je nepravedno prema njima i želimo li učinkovitu javnu upravu trebamo stručne ljude i primjerenije vrjednovanje njihova rada. Dodala je kako predviđeno zapošljavanje na određeno vrijeme sukladno potreba za obavljanje određenih poslova, a u vezi državnog ispita rekla je kako bi se sastojao općeg i posebnog dijela, ako je to potrebno i skratilo vrijeme njegova polaganja.
Stjepan Čuraj (klub HNS-a) založio se za uvođenje jedinstvenog natječaja i rang liste kandidata za zapošljavanja u državnoj službi, jer kako je rekao, samo izbor najkvalitetnijih omogućava učinkovitost i ekonomičnost. Ljudima treba dati priliku da rade i primjereno ih nagraditi, istaknuo je Čuraj. Naglasio je kako Hrvatska uoči predsjedanja Vijeće Europske unije početkom iduće godine treba dočekati što spremnija sa što više kvalificiranog kadra.
