Taj Pravilnik posljednji je u nizu donesenih na temelju Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, koji po prvi puta u Hrvatskoj definiraju uzgoj kultura kratkih ophodnji u svrhu proizvodnje biomase za energetske potrebe.
Propisuje domaće i strane vrste bilja koje se smiju koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te način uzgoja svake pojedine vrste u cilju ostvarivanja ekonomski isplative proizvodnje biomase za energetske potrebe, na način koji nije štetan za okoliš i prirodu.
Drvenaste kulture kratkih ophodnji su intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća i drugog bilja koje se uzgaja na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu u kratkom razdoblju, najdulje do osam godina između dviju sječa odnosno žetvi, radi ostvarenja visokog prinosa biomase za energetske svrhe. Kulture kratkih ophodnji pomažu poboljšanju kvalitete vode, pružaju usluge ekosustava (lov, pčelarstvo, opskrba vodom, zaštita od požara), sprječavaju eroziju, ali i ublažavaju klimatske promjene zbog skladištenja ugljikovog dioksida.
Na popisu vrsta, koji je pripremljen uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike, se uz crnu i sivu johu, običnu brezu i grab, miskantus, četiri vrste topole, četiri vrste vrbe nalazi i šest vrsta paulovnije.
