Sabor: Razmisliti o nagrađivanju kvalitetnijih sudaca

"Cilj ovog zakona je da povećamo plaće u pravosuđu, sucima i državnim odvjetnicima, jer su u razdoblju od 2013. do 2014. osnovice za plaće išle dolje za 3 posto a nakon toga za 6 posto. Danas smo u situaciji da uz stabilnost proračuna koju imamo, plaće pokušamo vratiti na nekakvu pristojniju razinu", istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.Dodao je da se zakonom također želi riješiti neravnoteža u sustavu, odnosno izjednačiti plaće općinskih sudaca i sudaca trgovačkih i upravnih sudova.

Ministar pravosuđa također se pohvalio kako  spajanje općinskih i prekršajnih sudova daje očekivane rezultate te kako očekuje daljnje smanjenje neriješenih predmeta. "Prije 10 godina bilo je to 1,6 milijuna neriješenih predmeta, a sada smo na oko 350 tisuća. Iz godine u godinu rješavamo više nego što primamo i mislimo da takav rad će za nekoliko godina dovesti do smanjenja broja neriješenih predmeta na jednu pristojnu razinu", kazao je.

I vladajući i oporba podržali su zakonske izmjene odnosno povećanje plaća sudaca uz zamjerku da zakon  ne predviđa nagrađivanje kvalitetnijih sudaca u odnosu na one koji rade loše."Vi ste ovdje došli kao voditelj gradilišta investitoru tražiti malo više novaca za svoje radnike koji nisu brzi i kvalitetni, ali barem neka budu skupi", ustvrdio je nezavisni zastupnik Tomislav Žagar zamjerajući što nije predviđeno nagrađivanje kvalitetnijih sudaca.

Na istom je tragu i Orsat Miljenić (SDP) koji smatra da je trebalo umjesto linearnog dizanja plaće uvesti sustav rangova koji bi omogućio napredovanje sukladno rezultatima rada i stažu. "Jedini dobar i zdrav sustav je da ljude potičete da ako rade bolje imaju više u džepu", kazao je.

Anka Mrak Taritaš (Glas) apelirala je da se razmisli o sustavu povećanja plaća sudaca ovisno o broju riješenih predmeta, sukladno izmjenama zakona koje predlaže Klub zastupnika Glasa i HSU-a.

Ante Babić (HDZ) upitao je ministra kako se mogu disciplinirati oni suci koji čime štetu društvu primjerice odugovlačenjem predmeta, na što mu je Bošnjaković odgovorio da izvršna vlast nema instrumente, ali da postoje Državno sudbeno vijeće i Državno odvjetničko vijeće koji izriču mjere.

Mirando Mrsić (Demokrati) upozorio je na nepovjerenja građana u pravosuđe podsjetivši da je Hrvatska na 120. mjestu po kriteriju neovisnosti pravosuđa "između Mozambika i Kambodže"."Kako komentirati situaciju kada pravosuđe osuđuje sina jedna generala koji je imao puno droge, vagu i novac na rad za opće dobro a jednog čovjeka koji je bolestan, koji koristi ulje kanabisa za lijek, osudi na zatvorsku kaznu?", upitao je Mrsić.

"Povjerenje će doći s rezultatima, iz godine u godine se broj neriješenih predmeta smanjuje. Što se tiče ljestvice neovisnosti zatražit ćemo tumačenje jer smo velike korake učinili na jačanju neovisnosti i mislim da te ljestvice nisu stvarna slika stanja", poručio mu je Bošnjaković a pojedinačne predmete nije želio komentirati.

Na loše stanje u pravosuđu ukazao je i nezavisni Marin Škibola navodeći kako za prvostupanjsku presudu u parničnim i trgovačkim postupcima treba u prosjeku oko 380 dana u prosjeku, dok je u razvijenim zemljama EU potrebno tek nekoliko desetaka dana.

Zastupnici su u nastavku raspravili prijedlog Zakona o Pravosudnoj akademiji koji regulira ustrojstvo i djelokrug rada akademije u cilju unapređenja edukacije pravosudnih službenika i dužnosnika, na koji nisu imali primjedbe.(