Žalac je na konferenciji za medije izvijestila da se time iznos ukupno objavljenih natječaja popeo na 8,5 milijardi eura, a usporedbe radi, od 2014. do 2018. bilo je objavljeno natječaja u vrijednosti od 5,6 milijardi eura, što je 52 posto od ukupno raspoloživih sredstava.
Žalac ističe da je u mandatu ove Vlade zabilježen značajan rast ugovaranja projekata, s 975 milijuna eura s kraja listopada 2016., odnosno od početka mandata Vlade, na 6,6 milijardi eura, odnosno ugovoreno je 62 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, što je rast od 572 posto.
Kada je riječ o isplaćenim sredstvima, krajem prosinca lani bilo je iz EU fondova isplaćeno 1,98 milijardi eura, od čega samo u 2018. godini 1,05 milijardi. Usporedbe radi, krajem listopada 2016. bilo je isplaćeno 291 milijun eura, što znači da je do kraja prošle godine ostvaren rast od 578 posto.
Ministrica je izvijestila da je sa zadnjim danom prošle godine upućena najveća izjava o izdacima u povijesti europskih fondova u Hrvatskoj, vrijedna 1,03 milijardi eura, a do sada je po svim programima ukupno ovjereno 1,83 millijarde eura. Sukladno toj izjavi o izdacima, Žalac očekuje da će Europska komisija do kraja siječnja izvršiti uplatu u hrvatski proračun.
"Samim jačanjem i objave natječaja i ugovaranjem projekata mogli smo doći u situaciju da isplatimo sredstva krajnjim korisnicima i u končanici ovjerimo izjavom o izdacima prihvatljive troškove Europskoj komisiji", kaže Žalac.
Iako je ostvaren značajan rast, Žalac kaže kako se time ne treba hvaliti, ustvrdivši kako "trčećim korakom stižu tri izgubljene godine". Kada je u pitanju "N plus 3" pravilo, po kojem zemlja članica ima tri dodatne godine za povlačenje sredstava nakon one u kojoj je projekt odobren, Žalac je izvijestila da su sva sredstva koja su Hrvatskoj dodijeljena za 2015. godinu ovjerena i dostavljena Europskoj komisiji.
Ističe kako je stopa ugovaranja pojačana više od od pet puta, čime se na polovini financijske perspektive 2014. - 2020. došlo do ugovaranja europskih fondova od 62 posto. "Cilj je do kraja 2019. da budemo minimalno na 85 posto od 10,7 milijardi eura, koliko iznosi dostupna alokacija za Hrvatsku", poručuje Žalac.
Žalac je apostrofirala i projekt Slavonija, Baranja i Srijem, u okviru kojeg je lani ugovoreno 8,7 milijardi kuna bespovratnih sredstava, što je 47 posto od ukupnog usmjerenog iznosa od 18,75 milijardi kuna. Najavila je i izmjene statističkih, odnosno NUTS-2 regija, što će biti jedna od današnjih tema Predsjedništva HDZ-a, a o čemu će predsjednik Vlade Andrej Plenković sutra održati sastanak sa svim županima. Kako napominje Žalac, cilj je da se otkloni nepravda iz 2012. kada se Grad Zagreb pripojilo kontinentalnoj Hrvatskoj i time se "preko noći" na nerazvijenim područjima podigla razina BDP-a s 39 posto na 64 posto.
Kaže da je u 2019. interes ići u izmjenu najvećeg operativnog programa, Konkurentnost i kohezija, s obzirom da u pojedinim prioritetnim osima nije polučen željeni uspjeh, pa je cilj da se sredstva prebace na gotove projekte. Kako pojašnjava, postoji mogućnost da se s neuspješnih osi unutar operativnog programa sredstva mogu prebaciti na uspješne osi.
Napominje da su "značajni podbačaji" zabilježeni u drugom prioritetu koji se odnosi na informacijsko-komunikacijske tehnologije, zatim u prioritetu pet koji se odnosi na klimatske promjene i zaštitu od poplava, gdje "iznenađujuće loše stojimo", te prioritetu šest, koji "značajan podbačaj" bilježi u kontekstu projekata koji se odnose na vodno gospodarstvo.
Kaže da ta sredstva nisu propala te da će se prije svega preusmjeriti na gospodarstvo i poduzetnike, pri čemu kao jednu od najuspješnijih apostrofira prioritenu os 3, koja se odnosi na poslovnu konkurentnost. Cilj tog "preugovaranja" je osigurati da sva sredstva koja su Hrvatskoj dodijeljena budu iskorištena, ističe Žalac.
Na pitanje novinara koji korisnici imaju najveće probleme u ugovaranju, Žalac je kazala da su za prošlu godinu to veliki infrastrukturni projekti koji se odnose na aglomeracije u vodnom gospodarstvu, pa i zbog loše pripreme projektne dokumentacije, što ima negativne posljedice na provedbu samih projekata. Kod velikih infrastrukturnih projekata, napominje Žalac, problemi se javljaju i u imovinsko-pravnim odnosima, kao i u javnoj nabavi, pa takvi projekti iziskuju veliko znanje i iskustvo.
Kada je riječ o prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., njime se Hrvatskoj nudi nudi 9,9 milijardi eura, što je 5,6 posto manje u odnosu na ovu perspektivu kada je riječ o kohezijskoj politici, a oko šest posto manje za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP). Osim toga, predviđa se i 30 posto nacionalnog sufinanciranja projekata u odnosu na sadašnjih 15 posto, kao i dvostruko veće predfinanciranje u odnosu na trenutno. Žalac kaže da sve navedeno za Hrvatsku nije prihvatljivo te kako o tome pregovori na razini EU tek predstoje.
