Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 16. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,5 posto na godišnjoj razini.„U skladu s našim očekivanjima, rast je ubrzao”, navode u osvrtu na izvješće DZS-a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), koji su očekivali rast BDP-a od 2,8 posto.
Najveći pozitivni doprinos BDP-u u drugom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga.Izvoz roba porastao je u tom kvartalu za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je izvoz roba porastao za 7,1, a usluga za 4,3 posto. Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 4,7 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 2,9, a usluga za 13,9 posto. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan.
Potrošnja kućanstva porasla je po stopi od 3,6 posto na godišnjoj razini, nešto sporije u odnosu na prvi kvartal, kada je skočila 3,9 posto. „Očekivano, nastavak rasta potrošnje kućanstava, iako nešto sporijom dinamikom u odnosu na tromjesečje ranije, koja je, u razdoblju od travnja do lipnja, realno viša za 3,6 posto također je doprinijela rastu domaćeg gospodarstva”, navode analitičari RBA.
Doprinos potrošnje kućanstava ukupnom rastu gospodarstva iznosio je 2,0 postotna boda.„Pri tome treba napomenuti da se rast potrošnje za razliku od pretkriznog razdoblja ne odvija uz porast zaduživanja”, navode analitičari RBA.Ponešto je usporio i rast državne potrošnje, na 2,5 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu rast iznosio 2,8 posto.
Investicije porasle 14 kvartala zaredom
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u drugom tromjesečju 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je za 0,5 postotnih bodova sporiji rast nego u prvom kvartalu ove godine. „Četrnaesto tromjesečje za redom nastavljen je rast bruto investicija u fiksni kapital koji, iako je u ovom tromjesečju blago usporio na 3,1 posto, može upućivati na poboljšanu iskoristivost sredstava iz fondova EU”, navode analitičari RBA.
Ističu da se izvori rasta, ali i njihova dinamika, ne bi trebali mijenjati ni idućih tromjesečja.Na razini cijele 2018. očekuju rast BDP-a od 2,3 posto, pri čemu će osobna potrošnja ostati glavni pokretač rasta, ali s blagim usporavanjem dinamike.„Još jedna uspješna turistička sezona poduprijet će rast raspoloživog dohotka i izvoza usluga. Nadalje, investicije, osobito javne, trebale bi ubrzati s rastom.
Pri tome glavni negativni rizik leži na investicijskoj strani, jer očekivano jačanje javnih investicija ovisi o učinkovitosti povlačenja sredstava iz fondova EU, koje je prošle godine bilo relativno slabo”, navodi se u analizi RBA.
Dodaje se da investicije privatnog sektora podršku nalaze u pozitivnom sentimentu i okruženju niskih kamatnih stopa, što bi se moglo odraziti nešto snažnijoj kreditnoj aktivnosti tijekom 2018.
Rast iznad prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u drugom tromjesečju ojačao za 1,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugo tromjesečje 2017. realno porastao za 2,8 posto.
„Rast Hrvatske u odnosu na prosječnu stopu rasta EU 28 ponovo je, nakon dva tromjesečja, snažniji od prosječnog rasta EU. Naime u promatranom tromjesečju realna, sezonski prilagođena stopa rasta u EU 28 iznosila je 2,2 posto”, navode analitičari RBA.
Smatraju da kratkoročni izgledi rasta ostaju povoljni, ali da su dugoročni izvori rasta i dalje slabi.Navode da se u usporedbi s prosjekom EU-a u posljednjih petnaestak godina hrvatski BDP po glavi stanovnika, mjeren paritetom kupovne moći, nije značajno pomakao.„Štoviše, slika postaje razočaravajuća uspoređujući nas s novim članicama iz srednje i istočne Europe.
Razlozi takve dinamike poznati su kao i njihova rješenja, ali provedba i dalje ostaje nedorečena”, kažu analitičari RBA. Smatraju da je za zaustavljanje komparativnog zaostajanja nužan dinamičniji rast gospodarstva koji iziskuje i provedbu prijedloga Europske komisije koji se iz godine u godinu ponavljaju.
„Možda poticaj za promjene donosi novi strateški cilj Hrvatske – namjera ulaska u euro područje, budući da je za navedeno bitna dugoročna održivost politika, te naprednije institucionalno i pravno okruženje, a ne samo normativno ispunjavanje kriterija”, zaključuju analitičari RBA.
