Pavić: Mirovinska reforma radi održivosti sustava i primjerenosti mirovina

Sudjelujući na konferenciji "Budućnost poreznog i mirovinskog sustava" u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, Pavić je rekao kako je cilj bio za početak senzibilizirati javnost za ozbiljnost problema koji iznose u javnost prvi put nakon 16 godina, otkad je uveden drugi stup.Inicijalnim prijedlogom su, kazao je ministar, obuhvaćene sve skupine umirovljenika, odnosno sadašnji umirovljenici, oni koji će to postati za 10 do 15 godina, ali i mladi koji će čitavog života štedjeti za mirovinu u drugom stupu.Sadašnji umirovljenici imaju niske mirovine pa im žele poboljšati standard kroz mogućnost rada, kaže Pavić, također žele pomoći ljudima koji idu u mirovinu za 10 do 15 godina i nisu kapitalizirali štednju u drugom stupu, dok mlađim generacijama primjerenije mirovine žele osigurati povećanjem izdvajanja u drugi stup od 2020. na 5,5 posto i od 2022. na 6 posto.Za sadašnje umirovljenike nedostaje 17 milijardi kuna godišnje"Već za sadašnje umirovljenike nedostaje 17 milijardi kuna godišnje, to je osam Peljeških mostova, taj deficit će i dalje rasti, sljedeće godine na 18 pa na 19 milijardi kuna", upozorava ministar.Za mirovine, dodao je, treba osigurati 39 milijardi kuna, pri čemu se iz doprinosa prikupi oko 22 milijarde, a iz poreza 17 milijardi. Taj će trošak i dalje samo rasti."Ako se ne provedu reforme takvog tipa, budući umirovljenici će u prosjeku za prosječnu plaću koju su uplaćivali imati mirovinu manju za 500 kuna i to želimo spriječiti", poručio je Pavić.Stoga vladajući predlažu dulji ostanak u svijetu rada, proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, rješavanje pitanja nižih mirovina iz oba stupa i dodatka od 27 posto, te ubrzavanje izjednačavanja uvjeta za starosnu i prijevremenu mirovinu za muškarce i žene.

Pavić: Ne provodimo nacionalizaciju drugog stupa

Pavić tvrdi da se omogućavanjem radnicima da u trenutku odlaska u mirovinu prebace štednju iz drugog u prvi stup, čime bi dobili dodatak od 27 posto, ne provodi nacionalizacija već se omogućava izbor ljudima kojima bi bila nepovoljnija mirovina."Drugim riječima, ne ukidamo drugi stup nego ga želimo ojačati", kazao je ministar.Inicijalni prijedlog reforme rezultat je niza sveobuhvatnih dubinskih analiza te ide na raspravu u HDZ i kod koalicijskih partnera, a paralelno će se nastaviti rasprava na radnim skupinama sa socijalnim partnerima i stručnom javnošću.Ostali sudionici rasprave, osim predstavnika državnih institucija, zatražili su odustajanje od prijedloga.

Grbavac: Sredstva iz drugog stupa koristiti isključivo za mirovine

Predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac kazao je da nisu ni sudjelovali u izradi prijedloga."Čestitali smo predlagateljima što su počeli rješavati problem dodatka na mirovinu na koji nemaju pravo članovi obveznih mirovinskih fondova, ali smatramo da postoji bolji način da se to pitanje riješi. To se ne može riješiti tako da 97 posto naših članova prebaci sredstva u prvi mirovinski stup", rekao je Grbavac.Ustvrdio je da drugi stup ima svoje opravdanje, što se vidi iz solidnih prinosa. "To su sredstva naših članova isključivo namijenjena za mirovine i zainteresirani smo da se ta sredstva na taj način koriste, time će se smanjiti budući trošak države za mirovine", kaže Grbavac.Smatra da pravo na dodatak treba omogućiti svim članovima obveznih mirovinskih fondova i u tom će smislu njihova udruga uputiti prijedlog Vladi u okviru javne rasprave.

Nestić: Radi se o ukidanju drugog stupa

Stručnjak za mirovine sa zagrebačkog Ekonomskog instituta Danijel Nestić komentirao je dio reforme koji omogućava povratak u prvi stup, ustvrdivši da se radi o ukidanju drugog stupa.Ministarstvo je procijenilo da će se 97 posto ljudi vratiti iz mješovitog sustava u prvi sustav, sve naše uplate u drugi stup će se direktno vratiti u proračun, rekao je Nestić.Upozorio je da reforma ne rješava ključni problem - primjerenost mirovine. Njihovi izračuni, kazao je, pokazuju da će udio mirovine u prosječnoj plaći nastaviti padati.Trenutno osoba s prosječnom plaćom sa 40 godina radnog staža prima mirovinu koja je malo viša od 50 posto prosječne plaće, a za 20, 30 godina to će pasti za 48 do 46 posto. Alternativni je prijedlog da se dodatak od 27 posto osigura svima, zaključio je Nestić.