Istraživanje je proveo i predstavio Vedran Đulabić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, u suradnji s Centrom za demokraciju i pravo Miko Tripalo i uz potporu Udruge gradova i njemačke zaklade Friedrich-Ebert-Stiftung. "Odaziv na našu anketu je bio dosta dobar, odazvalo nam se 43 posto jedinica lokalne uprave i samouprave na razini cijele Hrvatske, ukupno 163 općine i 74 grada", rekao je.
Đulabić je rekao kako su u istraživanje krenuli s pretpostavkom da se proces decentralizacije ne vodi na sustavan način te da je istraživanje to i pokazalo.
Prema zaključcima istraživanja, važno je ojačati kapacitete jedinica lokalne uprave i samouprave i to tako da se u fokus stave tri područja u kojima bi trebalo početi proces decentralizacije: gospodarski razvoj, upravljanje državnom imovinom i poljoprivreda.
Istraživanjem je obuhvaćeno područje obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, vatrogastva, zatim građevinske dozvole i akti vezani uz gradnju te održavanje javnih cesta, a od anketiranih, čak 58 posto ih nije preuzelo decentralizirane funkcije ni u jednom od tih područja.
Profesor osječkog Pravnog fakulteta Boris Bakota ocijenio je istraživanje vrlo značajnim jer je velik broj lokalnih jedinica odgovorilo na anketu. "Pokazalo se", dodao je, "da je većina njih zainteresirana za aktivniji proces decentralizacije".
