"Presuda ECJ ne mijenja dosadašnju praksu niti proceduru postupanja Republike Hrvatske koja će biti u skladu i s nacionalnim propisima, pravnom stečevinom EU i s međunarodnim pravom. A tumačenjem propisa EU ocjenjujemo da zbog proteka vremena od nezakonitih ulaza migranata na teritorij država članica lani ne postoji bojazan da će ove presude rezultirati vraćenjem znatnijeg broja osoba koje su u razdoblju od rujna 2015. do travnja 2016. godine prošle kroz teritorij Hrvatske", kazao je premijer na početku sjednice Vlade.
Naveo je da će se nakon temeljite analize presude dodatno očitovati i nadležna ministarstva (MUP te vanjskih i europskih poslova) i Vlada. Plenković kaže kako je pogrešna interpretacija da su presude donesene protiv RH te podsjeća da Hrvatska nije bila ni stranka u postupku pred sudom, već je riječ, dodaje, o očitovanju suda na inicijativu slovenskog i austrijskog pravosuđa.Europski sud pravde (ECJ) u Luxembourgu odlučio je u srijedu da se pravila, po kojoj izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj članici Unije u koju uđu, primjenjuju čak i u izvanrednim situacijama.
ECJ se bavio sudbinom dviju afganistanskih obitelji i Sirijca koji su zatražili azil u Austriji i Sloveniji nakon što su napustili Hrvatsku.Prema presudi, za rješenje njihova slučaja odgovorna je Hrvatska, koja je otvorila svoje granice kako bi izbjeglicama omogućila siguran prolaz na Zapad. Hrvatske su im vlasti dopustile ulaz i organizirale prijevoz do granice sa Slovenijom, s namjerom da se njihov zahtjev za azilom procesuira u drugim članicama Unije.Izbjeglice su zatražile azil u Austriji i Sloveniji koje su utvrdile da su u te zemlje ušli ilegalno i da su hrvatske vlasti odgovorne za rješavanje njihova zahtjeva za međunarodnom zaštitom.
Odlučujući o njihovu slučaju, ECJ je ocijenio da je prema dublinskim pravilima njihov prelazak hrvatske granice bio ilegalan.Samo zato što jedna članica EU-a iz humanitarnih razloga dopušta neeuropskim građanima ulazak na svoj teritorij ne znači da to odobrenje vrijedi za druge članice, odlučili su suci. Premijer kaže da su to vrijeme, odnosno od rujna 2015. do travnja 2016. godine, kada je bio najveći izbjegličko-migrantski val, na osnovi humanitarnih razloga mnoge države članice preuzele odgovornost za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
Pa se i u samoj ovoj presudi ističe, navodi premijer, da se prihvat državljana trećih zemalja može olakšati tako da druge države članice jednostrano ili zajedno u duhu solidarnosti iskoriste klauzulu suverenosti koja im omogućuje da razmotre zahtjeve za međunarodnu zaštitu koji su im podneseni, čak i ako na temelju kriterija utvrđenih Dublinom 3 nisu odgovorne za to razmatranje. "I možemo reći da je takav pristup bio dominantan prošle godine", kazao je premijer.
