Zasad nema kompromisa o tome kuda i na osnovu kojih dokumenata treba iscrtati granicu na Dunavu jer Srbija vidi sredinu rijeke kao prirodnu granicu, dok se Hrvatska poziva na katastarsku princip i zemljišne knjige po kojima je na tisuće hektara hrvatske zemlje na suprotnoj obali.
"Dogovora nema o 145 kilometara granice na Dunavu, od ulaza iz Mađarske do Bačke Palanke. Dva riječna otoka - Šarengradska ada i Vukovarska ada - najveći su kamen spoticanja", navodi Radio-televizija Srbije (RTS).
"Hrvatska inzistira da se državna granica utvrdi prema granicama rubnih dijelova katastarskih općina, ali prema evidencijama koja vode hrvatska tijela", kaže za RTS potpukovnik Goran Prodanović, voditelj Skupine za granice i tvrdi da su "općeprihvaćene međunarodne pravne norme vezane za međunarodne plovne rijeke da se na takvim dijelovima granica uspostavlja maticom rijeke".
Kako bi došlo do kompromisa za koji se deklarativno izjašnjavaju obje strane, prije 16 godina formirano je međudržavno povjerenstvo, ali je od ukupno devet sjednica posljednja održana prije šest godina jer su česte promjene vlada na obje strane usporile posao, ocijenila je RTS.
"Mi smo i 2013. i 2016. formirali naš dio međudržavnog diplomatskog povjerenstva i o tome smo obavestili hrvatsku stranu", kaže za RTS Prodanović, naglašavajući da povratnih odgovora nije bilo osim u jednom slučaju 2014. kad je hrvatska strana objasnila da su "njihovi eksperti zauzeti oko angažmana u EU kao nove članice". Stručnjak za međunarodno pravo Tibor Varadi objašnajva da bi, izostane li dogovor dviju država, slučaj mogao završiti pred arbitražom u Den Haagu ili pred Međunarodnim sudom pravde, što trebaju prihvatitri obje strane.
