Dnevne novosti

Streaming zaslužan za rast glazbene industrije, a Hrvatska u tom segmentu i dalje zaostaje

04.05.2017 07:25 ZAGREB, 3. svibnja 2017. (Hina), Premda je svjetsko glazbeno tržište u segmentu diskografije zabilježilo u 2016. rast od čak 5,9 posto, za što su po prvi put u posljednjem desetljeću zaslužni streaming servisi, Hrvatska u tom segmentu i dalje kaska za ostatkom svijeta, budući da se u njoj glazba može internetski reproducirati jedino preko Deezera.

Od najvećih svjetskih glazbenih streaming servisa u Hrvatskoj je danas dostupan samo Deezer, dok bi dolazak drugih ključnih igrača poput Spotifyja i iTunesa omogućio da i Hrvatska uhvati korak s ostatkom svijeta, priopćila je Hrvatska glazbena udruga (HGU).

Rast od 5,9 posto predstavlja najveći rast od kada je Svjetska diskografska organizacija (IFPI) 1997. započela s praćenjem tržišta. Ukupni prihodi glazbene industrije lani su iznosili 15,7 milijardi američkih dolara. Krajem 2016. streaming servisi na svjetskoj su razini imali 112 milijuna korisnika što je pridonijelo porastu prihoda od streaminga za čak 60,4 posto, a koji zajedno s digitalnom prodajom trenutno čine 50 posto ukupnih prihoda industrije.

Prihodi od digitalne prodaje porasli su za 17,7 posto, dok su prihodi od fizičke prodaje i downloada pali za 7,6 posto, odnosno 20,5 posto, podaci su izvještaja Svjetske diskografske organizacije o stanju industrije Global music report 2017.

Glazbena i diskografska industrija polako se kreću prema održivom razvoju nakon 15-godišnjeg razdoblja u kojem su prihodi pali za 40 posto, a najveća prepreka i izazov na tom putu je rješavanje pitanja Value Gapa - nerazmjera u prihodima koje ostvaruju platforme poput YouTubea u odnosu na naknade koje isplaćuju nositeljima prava za sadržaje koje koriste, navodi HDU.

Prihodi od pretplatnika na glazbene servise, njih 212 milijuna, računajući i plaćene servise i one koji se financiraju oglasima, lani su iznosili 3,9 milijardi američkih dolara, a prihodi od korisnika YouTuba i sličnih servisa, njih više od 900 milijuna, iznosili su u usporedbi samo 553 milijuna američkih dolara.

Diskografske kuće još uvijek su najveći investitori u glazbenoj industriji te su samo u 2015. na globalnoj razini uložile više od 4,5 milijardi američkih dolara u razvoj izvođača, nove snimke i marketing. Diskografske kuće s distributerima ulažu i u razvoj infrastrukture potrebne za digitalni marketing te se tako omogućuju distribuciju više od 40 milijuna snimka na 360 digitalnih servisa i stranica na globalnoj razini.