U pismu Junkeru Cerar je zatražio dodatna uputstva kako izbjeći negativne posljedice za protočnost ljudi i dobara zbog sustavnih kontrola na slovenskoj granici s Hrvatskom, koja je i granica Schengenskog prostora, istaknuvši da je Slovenija uredbu Komisije o pojačanim kontrolama dosljedno poštovala i sukladno njoj omogućavala povremeno prelaženje na ciljani nadzor putnika kako bi se gužve na graničnim prijelazima smanjile bez rizika za sigurnost.
Kako prenosi Slovenska tiskovna agencija STA, koja je imala uvid u Cerarovo pismo, u njemu se među ostalim otklanja slovenska krivica za zastoje na granici, a Cerar od Junckera traži donošenje konkretnih uputstava uz uredbu kako bi se smanjila opasnost da u turističkoj sezoni dođe do višesatnih čekanja na graničnim prijelazima kakva su bila za uskrsne blagdane i za vikende, prenijeli su slovenski mediji.
Vodeći mediji u susjednoj državi istodobno tvrde kako su neki hrvatski "provladini mediji" maliciozno povezali očekivanu presudu arbitražnog suda sa stanjem na hrvatsko-slovenskim graničnim prijelazima u pokušaju da "kompromitiraju" slovensku vladu u Bruxellesu.
U dužem razgovoru za slovensku TV o političkim prilikama u Sloveniji u završnom dijelu mandata Cerarove vlade, predsjednik parlamenta Milan Brglez u srijedu navečer je priznao da je ona imala slabosti i nije ispunila sva očekivanja birača, ali je pozvao sve stranke da ne izazivaju krizu vlade s namjerom da izazovu njen pad.
Također je naglasio da zbog očekivane arbitražne presude slovenski parlament ove godine mora djelovati normalno jer će morati donijeti zakone za implementaciju očekivane arbitražne presude, za koju slovenska vlada tvrdi da će je priznati i da je treba primijeniti.
Za stranke koje bi se tome u sadašnjoj situaciji suprotstavile i pokušavale izazvati razdor u koaliciji, Brglez je kazao da bi takvo ponašanje zbog važnosti određenja granice na kopnu i moru s Republikom Hrvatskom bilo sasvim "nedržavotvorno" i da ne očekuje da će se to dogoditi.Arbitražna će presuda i njeno implementiranje za Sloveniju imati najveći značaj nakon događaja kao što su državno osamostaljenje 1991. i ulazak u Europsku uniju 2004., istaknuo je Brglez.
Naglasio je da je, unatoč padu popularnosti vladajuće koalicije, a i same Stranke modernog centra koju je on osnivao, sadašnja vlada napravila mnogo na području financijske i socijalne stabilnosti države te uvođenja etičnog djelovanja u politiku, iako se od nje kod ljudi možda previše očekivalo.
