Plenković kaže da Srbija treba ispuniti obveze prema hrvatskoj manjini kako bi otvorila poglavlje 26

"Srbija je preuzela određene obveze kad je riječ o obrazovanju manjina, isto tako i hrvatske manjine u Srbiji. Tu postoje udžbenici predškolske, školske, srednjoškolske dobi. To su obveze koje nisu realizirane", kazao je hrvatski premijer gostujući u emisiji HTV-a "Nedjeljom u dva" govoreći o hrvatskoj blokadi otvaranja poglavlja 26 u pristupnim pregovorima Srbije s EU-om.

On je dodao da je riječ o pitanju koje je moguće lako, jednostavno i brzo riješiti.  Hrvatska vlada, koja je u kontaktu s hrvatskom manjinom u Srbiji, signalizirala je o problemima vezanim uz to pitanje Europskoj komisiji, koja o tome sa Srbijom pregovara, kazao je Plenković, ustvrdivši da nikakvih iznenađenja nije bilo vezano uz to pitanje i da je Srbija znala za postojanje hrvatskih rezervi. 

"Ovo pitanje treba dedramatizirati, a Srbija treba napraviti određene iskorake koje može riješiti. Kad se to ispuni nastavit će se pregovori o tom pitanju, koje se, kao i poglavlje znanost i istraživanje, otvara i zatvara istoga dana kada se održava Međuvladina konferencija", dodao je hrvatski premijer.  

Odgovarajući na pitanje o konkretnim hrvatskim primjedbama na otvaranje poglavlja o obrazovanju i kulturi, Plenković je kazao da "postoje udžbenici koji uopće nisu dostupni hrvatskoj djeci, a trebali su biti po sporazumu, postoji sadržaj određenih udžbenika koji nije kvalitetan, postoje profesori hrvatskog jezika koji nemaju odgovarajući kvalifikaciju pa se često nastava na hrvatskome odvija na srpskom jeziku" dodavši da je riječ o nizu konkretnih pitanja za koje, kako je ustvrdio, "jako dobro zna vlada u Beogradu".

"Detalje smo iznijeli Komisiji, rezerva je bila opravdana, očekujem napredak, a nakon toga će se ovo pitanje riješiti", ustvrdio je Plenković.Glede razgovora s američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom, hrvatski premijer rekao je kako taj razgovor nije doživio kao pritisak na Hrvatsku vezano uz otvaranje srbijanskog poglavlja u pregovorima s EU, već kao važnu poruku potpredsjednika, koji je Hrvatskoj davao potporu proteklih osam godina, a koji je zainteresiran da Hrvatska kao članica EU i NATO-a pomogne i transatlanski put zemalja jugoistoka Europe. 

Dodao je da je za razgovor s Bidenom znao dan unaprijed, kako je i uobičajeno.Vezano uz inicijativu za hrvatsku pomoć Ukrajini u reintegraciji područja pod vlašću proruskih pobunjenika koju je iznio tijekom nedavnog posjeta Ukrajini, koju su neki političari, analitičari i mediji ocijenili pretencioznom, premijer Plenković je kazao kako Ukrajina ima situaciju najsličniju onoj koju je svojevremeno imala Hrvatska, ustvrdivši da Sporazum iz Minska po svom sadržaju jako sliči Sporazumu o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja.

Hrvatska vlada je na sjednici u Vukovaru osnovala radnu skupinu u koju su uključeni ljudi koji su vodili hrvatsku reintegraciju 1996-98. kako bi se na savjetodavan način pomoglo Ukrajini kada dođe do situacije da u njen ustavnopravni poredak budu i ovlasti Donecka i Luhanska, kazao je Plenković. Istaknuo je kako OESS i Normandijski format traže modalitete kako da osiguraju taj cilj, a da Hrvatska svojim iskustvom može pomoći. 

Riječ je o pitanjima vezanim uz decentralizaciju, organiziranje izbora, financije, povrat izbjeglica, zakon o oprostu, razminiranje i drugim konkretnim pitanjima o kojima Hrvatska ima neprocjenjivo iskustvo, rekao je premijer.On je ocijenio kako nuđenjem takve vrste pomoći Ukrajini Hrvatska nije "zategnula" odnose s Rusijom te da se ruska reakcija svela na priopćenje ministarstva vanjskih poslova i intervju ruskog veleposlanika u Hrvatskoj.