Komisija je Hrvatskoj poslala obrazloženo mišljenje, što je drugi korak u pokretanju postupka za povredu europskih propisa. Ako Hrvatska u roku od dva mjeseca Zakon o privatizaciji Ine ne uskladi s pravom EU-a, Komisija može odlučiti uputiti predmet Sudu EU-a. Komisija navodi da je Ina najveće hrvatsko poduzeće za opskrbu energijom, djelomično u vlasništvu hrvatske Vlade. Prema Zakonu o privatizaciji Ine državi su dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo na veto u slučaju odluka društva koje se odnose na prodaju dionica/imovine u vrijednosti koja prelazi određeni prag.
Posljedica toga je situacija da dioničari ne mogu utjecati na važne odluke društva razmjerno svojim udjelima, što može odvratiti potencijalne ulagače od ulaganja u Inu. Komisija smatra da takve posebne ovlasti predstavljaju ograničenje slobodnog kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana, koje se na temelju Ugovora o funkcioniranju EU-a ne može opravdati.Iako je zaštita sigurnosti opskrbe energijom cilj kojim bi se mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u Ugovoru o funkcioniranju EU, čini se da bezuvjetno pravo veta koje je država dobila prema Zakonu o privatizaciji Ine nadilazi ono što je nužno i proporcionalno za postizanje tog cilja, ističe Komisija.
