"Dovođene novih stranih radnika stvara problem ne samo oko stručnosti, administracije, komunikacije, nego oko produktivnosti, kvalitete i različitosti kultura. Isto tako svjedoci smo da dnevno odlaze naši radnici, da se zapošljavaju, a umjesto njih dovode strani radnici. Stoga predlažemo Vladi i upravama brodogradilišta da se plaće za deficitarna zanimanja povećaju", kaže se u priopćenju Odbora.
Dodaje se kako se Odbor hrvatske brodogradnje protivi odobrenju kvota za strance za brodogradnju, a odluči li se Vlada na to, sindikati moraju biti uključeni ne samo odobravanja nego i kontrolu stranaca u pojedinom sektoru."Takvo postupanje mora biti kontrolirano od strane nadležnih ministarstva i sindikata, koji bi imali ulogu kontrolora poštivanja izdanih broja dozvola. U protivnom ne odobravamo izdavanje godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2017.", kaže se u priopćenju.
Odbor hrvatske brodogradnje smatra da brodogradilišta moraju pristupiti kadrovskom restrukturiranju radi poboljšanja i optimizacije proizvodnje, uz povećanje produktivnosti. Podsjećaju da su upozoravali kako najprije treba iskoristiti domaće potencijale kako bi se potaknula učinkovitost i povećala proizvodnja, smanjila, specijalizirala i objedinila administracija i najvažnije službe.
Smatraju da bi se proizvodnja mogla povećati stimuliranjem proizvodnih i deficitarnih radnika, povećanjem plaća i uvođenjem novih tehnologija te da bi se tako zaustavili odlasci domaćih radnika iz brodogradilišta.U Sindikatu metalaca ocjenjuju da još nema neophodne suradnje brodogradilišta sa srednjim obrtničkim, industrijskim i brodograđevnim školama, primjerice ugovaranjem stipendija.
Drže da bi pronalaženje domaćih kadrova omogućilo da se ne angažira nesvrsishodna i nepouzdana kooperacija, koja, navode iz sindikata, koristi kvote za strance i koja je do sada bila ograničena samo na skupo unajmljivanje radnika s ručnim alatom.Sindikati smatraju da je zadnje dvije do tri godine devastiran kadrovski potencijal brodogradilišta, zbog stanja u brodograđevnoj industriji, pomanjkanja narudžbi brodova ili krive percepcije i odnosa države prema brodogradnji.
Olako se, pod izgovorom zahtjeva iz EU i restrukturiranja, dopustilo da se veći dio radnika koji su, uz prekvalifikaciju, mogli ispuniti sadašnje potrebe za kadrovima, uvrsti u razne planove otpuštanja viška radnika, kažu sindikalci. Upozoravaju da je znatan broj nezaposlenih povezan s brodogradnjom, a među njima su radnici, metalske ili tehničke struke koji bi se uz financijsku potporu mogli prekvalificirati ili specijalizirati za potrebe velikih brodogradilišta.
