Od ministara iz HDZ-a Hini je potvrđeno da na sjednicu dolaze bez obzira na to što je njihova stranka, kao članica Domoljubne koalicije, u saborsku proceduru uputila zahtjev za opozivom premijera Tihomira Oreškovića. Potvrdili su to Hini ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić te ministar kulture Zlatko Hasanbegović. "Dolazimo“, kratko je poručio Tolušić, a Hasanbegović kaže kako je zahtjev za opozivom premijera irelevantan za sutrašnju sjednicu Vlade te očekuje da će ona biti održana. Očekuje da će se raditi po točkama dnevnoga reda jer se one, dodaje, ne odnose na političke odluke te vrste kao što je zahtjev za opozivom premijera.
Na dnevnom redu Vladine sjednice je zaključak o ubrzavanju pripreme i provedbe prve faze projekta LNG terminala na otoku Krku, odnosno procesa izgradnje plutajućeg terminala za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina. Vlada zaključkom za to zadužuje nekoliko ministarstava te posebice firmu LNG Hrvatska d.o.o.
Prihvatni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku (LNG terminal) je strateški investicijski projekt za državu i važan čimbeniku u diversifikaciji opskrbe prirodnim plinom, kao i u povećavanju sigurnost opskrbe prirodnim plinom za zemlje jugoistočne Europe i uvršten je i u Strategiju skladištenja ukapljenog prirodnog plina koju je Europska Komisija objavila u veljači ove godine.
Predviđena je njegova izgradnja u četiri faze, a Vlada ističe da ubrzavanje procesa pripreme i provedbe prve faze projekta ne isključuje provedbu ostalih planiranih faza ako se pokaže da su one ekonomski isplative. Na dnevnom je redu i Vladino davanje suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu i to za šest istražnih prostora.
Tako bi Vlada trebala ovlastiti ministra gospodarstva Tomislava Panenića da potpiše ugovor s Inom i s nigerijskom tvrtkom „Oando PLC“ za po jedno istražno polje te za četiri istražna polja s kanadskom tvrtkom „Vermilion“.Pred ministrima će, prema dnevnome redu, biti i novi zakon o koncesijama te zakona o javnoj nabavi kojim se predlaže da se, umjesto dosadašnjeg kriterija najniže cijene, počne primjenjivati kriterij ekonomski najpovoljnije ponude.
