"Izvješće o ljudskim pravima u Hrvatskoj ukazuje na probleme socijalne diskriminacije, nasilja među manjinskim skupinama poput nacionalnih manjina, žena ili LGBT zajednice te korupcije na svim razinama vlati. Problem korupcije na svim razinama vlasti odnosi se na neučinkovitost represivnog aparata i nedovoljnu prevenciji u borbi protiv korupcije. Zakonodavni propisi postoje, ali stvarna učinkovita i dosljedna primjena zakona izostaje. Tijela javne vlasti koja su zadužena za smanjivanje koruptivnih rizika i prevenciju poput Povjerenika za informiranje, Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa ili Državne revizije često su ograničena u svom radu", stoji u priopćenju predsjednice TIH-a Davorke Budimir.
Neodgovorni pojedinci ostaju nekažnjeni
Istaknuto je i da se ne otklanjaju nedostaci koje utvrdi Državna revizija u raznim tijelima javne vlasti, od lokalne do nacionalne razine, dok neodgovorni pojedinci zbog svojih propusta ostaju nekažnjeni."Hrvatska još uvijek nema zakonodavni okvir za zaštitu prijavitelja nepravilnosti i nema regulirano lobiranje. Najveći problem je i sustav javne nabave koji je izložen najvećim koruptivnim rizicima. Svako koruptivno ponašanje mora izazvati opću osudu cijelog društva. Još je važnije da sustav vlasti bude učinkovit s ugrađenim kontrolnim mehanizmima.
Nema istinske borbe protiv korupcije bez neovisnog i profesionalnog rada svih institucija te učinkovitog pravosuđa. Dugotrajni sudski procesi kompromitiraju istinsku borbu protiv korupcije, skupi su, narušavaju učinkovitost pravosudnog sustava i stvaraju dojam da se korupcija u konačnici isplati, a odgovornost pojedinca ostaje nekažnjena", stoji u priopćenju.
