Zahvaljujući bioinformatici i drastičnom padu cijene "genetskog profiliranja", liječenje postaje ciljano i prilagođeno svakom pojedincu, a kakve nas novosti očekuju otkrio je u intervjuu za portal zdravlje.hina.hr znanstvenik i liječnik Dragan Primorac, nedavno imenovan članom Izvršnog odbora Međunarodnog konzorcija za personaliziranu medicinu te predsjednikom Hrvatskog klastera konkurentnosti za personaliziranu medicinu. U intervjuu Primorac je iznio i svoju viziju uloge privatnog sektora u razvoju hrvatskog zdravstva. Ključna područja kojima se bavi personalizirana medicina uključuju identifikaciju najčešćih gena povezanih s nasljednim bolestima, preimplantacijsku dijagnostiku, farmakogenomiku (procjenu omjera koristi i rizika pri propisivanju pojedinih lijekova, doziranje lijekova, predviđanje nuspojava), procjenu rizika za nastanak najčešćih bolesti moderne civilizacije itd. Samo u zadnje dvije godine američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je nekoliko novih lijekova za tumore koji u podlozi imaju specifičnu gensku mutaciju. Niz hrvatskih bolnica i znanstvenih instituta ima potrebna znanja da naprave korak dalje u implementaciji personalizirane medicine, ističe Primorac i navodi Specijalnu bolnicu za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sveta Katarina koja je razvoj personalizirane medicine postavila kao prioritet budućeg rada, a već iduće godine planira uključivanje rutinske analize genoma u svrhu propisivanja optimalnih lijekova i njihova doziranja.
Primorac također tvrdi da su isti uvjeti tržišnog poslovanja za privatne i javne institucije temeljni preduvjet za ozbiljan razvoj hrvatskog zdravstva. Pacijentu koji ima zdravstveno osiguranje nevažno je liječi li se u javnoj ili privatnoj instituciji ako mu troškove pokriva zdravstveno osiguranje i ako dobije kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. S druge strane, privatno zdravstvo čini goleme uštede sustavu jer samo financira izgradnju objekata, održavanje, opremu i edukaciju kadrova, navodi Primorac.
