U nedjelju popodne u Bruxellesu su se na poziv predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera okupili čelnici osam zemalja članica EU-a i dviju nečlanica, kako bi pokušali dogovoriti bolju suradnju svih zemalja koje se na nalaze na migrantskoj ruti od Grčke do Njemačke. Na tom mini-summitu sudjeluje hrvatski premijer Zoran Milanović, zatim austrijski kancelar Werner Faymann, njemačka kancelarka Angela Merkel, premijer Bugarske Bojko Borisov, Grčke Aleksis Cipras, Mađarske Viktor Orban, Slovenije Miro Cerar, Srbije Aleksandar Vučić te predsjednici Rumunjske Klaus Iohannis i Makedonije Gjorge Ivanov . Na sastanku sudjeluju predsjednici Europskog vijeća i Parlamenta Donald Tusk i Martin Schulz, luksemburški ministar vanjskih poslova, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a, Jean Asselborn, visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Antonio Guterres, predstavnici Frontexa, europske agencije za granice te Europskog ureda za azil. Od ponedjeljka do četvrtka u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta, na kojoj će također jedna od tema biti izbjeglička kriza. U utorak će europski zastupnici razgovarati s predsjednikom Komisije Jean-Claude Junckerom i predsjednikom Europskog vijeća o zaključcima summita EU-a od 15. listopada te o rezultatima mini-summita.
Europski parlament će u utorak raspravljati, a u srijedu glasovati o izvješću hrvatskog zastupnika Ivana Jakovčića o Strategiji EU-a za Jadransko-jonsku regiju. Strategija počiva na četiri tematska stupa. Jadransko-jonska makroregija obuhvaća četiri zemlje članice (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija) i četiri nečlanice (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija). Europski parlamentarci imaju na dnevnom redu cijeli niz važnih zakona. Između ostaloga, raspravljat će i glasovati o prijedlogu o obveznoj razmjeni informacija o "dogovorima o poreznim rješenjima" koje države članice jamče multinacionalnim kompanijama. Komisija je iznijela takav prijedlog nakon što što su istraživački novinari otkrili aferu “Luxleaks”. Komisijin prijedlog nije naišao na odobravanje Odbora za ekonomska i monetarna pitanja 13. listopada, a dogovor ministra za financije od 6. listopada zapravo je još više oslabio Komisijin prijedlog, te su ga zastupnici su opisali kao propuštenu priliku da se osnaži transparentnost. Zastupnici će glasovati i o prijedlogu zakona koji jamči bolju zaštitu putnicima koji sami preko interneta rezerviraju svoje paket aranžmane. Njihova prava trebala bi se izjednačiti s onima koja imaju klijenti koji to kupuju u putničkim agencijama. Očekuje se da će zastupnici u utorak izglasati paket zakona o telekomunikacijskom tržištu. To će znači ukidanje pristojbi za upotrebu mobilnih telefona u inozemstvu (roaming) unutar EU, od 15. lipnja 2017. godine. Taj paket zakona uključuje i neutralnost interneta, načelo je prema kojem pružatelji internetskih usluga trebaju tretirati sav sadržaj, stranice, usluge, korisnike i programske osnovice jednako, bez diskriminacije. Novim zakonom tvrtke koje pružaju usluge pristupa internetu bit će obvezne ponuditi pristup internetu kojim će se čitav promet tretirati jednako, što znači da se neće moći blokirati ili usporavati stranice, aplikacije ili usluge nekih pošiljatelja, osim ako je to potrebno kako bi se poštovao sudski nalog, a u skladu sa zakonom, ili da se spriječi zagušenje mreže ili protiv cyber-napada.
Zastupnici će u ponedjeljak raspravljati o dogovoru sa Švicarskom po kojem bi se otežalo građanima EU-a skrivanje gotovine u švicarskim bankama od poreznika. EP će glasati o ovom prijedlogu u utorak. EU i Švicarska obvezale su se na razmjenu informacija bankovnih računa, od početka 2018. godine. Zastupnici na dnevnom redu imaju i "Volkswagengate" - aferu s ugradnjom softwarea u Volkswagenove dizel motore koji omogućavaju varanje na testovima ispuštanja štetnih plinova. Parlamentarci su sami pokrenuli zaknodovnu inicijativu o vodećim kandidatima političkih stranka za predsjednika Europske komisije. To je prvi put primjenjeno na zadnjim izborima za Europski parlament. Cilj ove inicijative je osigurati da se tom praksom nastavi i ubuduće.
U utorak će u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu biti otvorena izložba "Izazov kravate – kravata kao hrvatski doprinos globalnoj kulturi". Izložbu organizra ured zastupnika Tonina Picule zajedno sa ustanovom Academia Cravatica, kao potporu projektu "Europski dan kravate“. Svi hrvatski europarlamentarci pokrenuli su inicijativu za uspostavu "Europskog dana kravate". Prijedlog, koji su podržali i zastupnici iz Belgije, Švedske, Njemačke, Rumunjske i Slovenije i Irske upućen je nadležnom odobru Europskog parlamenta - Odboru za kulturu i obrazovanje. U Hrvatskoj je za "Dan kravate" proglašen 18. listopada, slijedom odluke Hrvatskog sabora iz 2008. godine. Na izložbi će uz nazočnost Kravat pukovnije europskoj javnosti biti predstavljeno više od pedeset umjetničkih djela koji tematiziraju kravatu - jedinstven hrvatski doprinos europskoj kulturnoj baštini. Uz izložbu održat će se i stručni skup o kravati na kojem će govoriti zastupnik Tonino Picula, voditelj projekta Muzeja kravate Nikola Albaneže, Vladimir Brnardić s HRT-a, Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Margareta Sveštarov Šimat, hrvatski književnik Božidar Prosenjak, hrvatski dizajner Boris Ljubičić, Jasna Čapo Žmegač s Instituta za etnologiju i folkloristiku.
