Dnevne novosti

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama: Nasilje nije privatna već javna stvar

23.09.2015 07:35 ZAGREB, 22. rujna 2015. (Hina), Na Općinskom sudu u Zagrebu u utorak je u nazočnosti predstavnika sudbene i izvršne vlasti obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama kao sjećanje na ubojstvo triju žena koje je 22. rujna 1999. počinio Mato Oraškić kada je tijekom brakorazvodne parnice ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i svoju suprugu Gordanu Oraškić, a teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. 
Mi suci svakodnevno smo svjedoci ne samo raspadima obitelji već i njihovim uzrocima koji uz sve češću neimaštinu za posljedicu imaju narušene emotivne odnose koji se manifestiraju kroz psihičko i fizičko nasilje, istaknula je sutkinja zagrebačkog Općinskog suda Jadranka Liović- Merkaš. Dodala je da je zadaća čitavog društva da se to spriječi kako ne bi dolazilo do nemilih događaja kao što je trostruko ubojstvo i ranjavanje iz 1999. Pozdravila je nazočne članove obitelji žrtava, a posebno priznanje odala je djelatnici suda Stanki Cvetković koja je, kako je naglasila, smogla snage i nakon oporavka nastavila raditi svoj posao.

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić istaknula je da svake godine na današnji treba poručiti svima da ne trebaju trpiti nasilje, a onima koji za nasilje znaju da ga trebaju prijaviti. "Nasilje nije stvar privatnosti i obitelji, treba ga prijaviti jer sustav može reagirati samo ako se za nasilje zna", poručila je Opačić odajući počast ženama koje su 1999. ubijene tijekom brakorazvodne parnice. Dodala je kako se čini da još uvijek idemo linijom manjeg otpora i da nas se nasilje koje čujemo preko zida u susjedstvu ne tiče i da je to stvar privatnosti i obitelji. Ali to ne smije tako biti jer prijavom nasilja može se spasiti nečiji život, rekla je Opačić. Dodala je da je žrtva najugroženija kada se odlučiti prijaviti nasilje i da im stoga treba pružiti svu podršku. Navela je podatak da je u prošloj godini u 19 skloništa za žrtve nasilja bilo smješteno više od 370 žena i 400 djece. Statistika također govori da se i nakon donošenja Zakona o sprječavanju nasilja u obitelji ne mijenja broj izrečenih mjera nasilnicima. U prošloj je godini od 4100 zahtjeva policiji za izdvajanje nasilnika iz obitelji ili zabrane približavanja žrtvi, izrečeno samo 1500 takvih mjera, navela je Opačić.

Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin istaknuo je da je država bila dužna pružiti zaštitu osobama koje su tog kobnog dana 1999. bile u sudnici. "Ovdje se dogodio stravični događaj koji će zauvijek ostaviti traga u sudstvu i čitavom društvu", rekao je dodavši da su s obzirom na tadašnje uvjete na sudu to moglo dogoditi i muškarcima. Na nama je da učinimo sve da se to više nikada ne dogodi, rekao je. I ministar pravosuđa Orsat Miljenić naglasio je da je problem u Hrvatskoj kao i u mnogim drugim zemljama neprijavljivanje nasilja. Društva su bila tradicionalna, društvena svijest je bila takva da se nasilje tolerira, rekao je dodajući da je danas situacija ipak puno bolja. Kad se nasilje dogodi u pravilu je kasno i najčešće se bavimo posljedicama i zato moramo podizati svijest i djecu i čitavo društvo učiti i senzibilizirati da bilo koje nasilje nije prihvatljivo. Kad to postignemo, nasilje će postati incidenti s čime će se represivni sustav moći bolje nositi, poručio je Miljenić.

Žene s invaliditetom dva do tri puta više izložene nasilju U povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja na ženama Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) - Mreže žena s invaliditetom održala je okrugli stol na kojem su o nasilju nad ženama govorile pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Slonjšak je navela da kod žena s invaliditetom postoji dva ili tri puta veća mogućnost da budu žrtve fizičkog i seksualnog nasilja nego kod žena koje nemaju invaliditet, ali da je broj prijava nasilja nad tim ženama puno manji jer one gotovo u svim aktivnostima ovise o svojim nasilnicima. Tim ženama nije osiguran alternativni sustav nakon što prijave nasilje. Nema prilagođenog smještaja ili ih je tek mali broj, navela je poručivši da tim ženama treba pružiti dodatnu potporu i potaknuti ih da prijavljuju i male incidente kako bi se nasilje na vrijeme spriječilo. Višnja Ljubičić je naglasila da institucije moraju stalno poručivati da nasilje nije privatna nego javna stvar. O tome jasno, glasno i otvoreno treba stalno govoriti, a čitavo društvo treba biti uključeno u prevenciju kako bi se nasilje spriječilo. Trebamo zaštiti žrtvu i kazniti počinitelja, zaključila je pravobaniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula istaknula je da je u prošloj godini bilo prijavljeno 300 kaznenih djela seksualnog nasilja nad ženama, a čak 500 nad djecom.